Glavni grad Bosne bit će ukrašen državnim zastavama povodom Dana masovnog izlaska Hrvata na referendum za nezavisnost, koji se obilježava u petak, 1. ožujka.
Izlazak Hrvata na referendum 1992-e godine Sarajevu se smatra povijesnim. Gotovo kao izlazak Hrvata na more.
Za Bošnjake je taj dan bio toliko važan da su taj događaj proglasili državnim praznikom.
Hrvati doista jesu masovno podržali nezavisnu BIH no tužno je danas, da u zemlji kojoj su dali nezavisnost postoje kao prepolovljen narod sa grubo narušenim ustavnim pravima.
Bošnjaci im ne daju da biraju svoj Dom naroda i svog predsjednika. Iako su na referendumu kazali da nikakvih problema oko toga biti neće.
Kada bi se sutra ponovilo isto pitanje što bi Hrvati odlučili? Ponovili bi isto “Da” ili bi glasali za vraćanje jurizdikcije Beograda, uz procjenu da će ih Beograd kao metropola više cjeniti nego što to čini Sarajevo, za koje smatraju da ih je iznevjerilo, i da to više nije njihov grad?
Bilo bi , osim zastavica, koje slave Hrvatski izlazak na referendum, daleko bolje da Sarajevo postane i hrvatski grad. Da se tako ponaša. Kao grad svih naroda i građana. Pošto BIH jeste i srpska i bošnjačka i hrvatska država ako će se čitati ZAVNOBIH.
Inače malo ljudi zna, da je uvjet Međunarodne zajednice za priznanje referenduma u BIH i priznanje nezavisne BIH bio Coutillierov plan. Danas ako se pogleda na taj plan koje su sve tri strane u BIH potpisale, postaje razvidno koliko je rat 90-ih bio sulud, i koliko je Alija pogriješio kada je povukao potpis s tog plana.
Da nije povukao potpis, BIH bi danas bila doista mtultietnička država, a njena unutarnja reorganizacija izgledala bi ovako:
Analitičari se slažu da taj plan i nije toliko bio loš. Omogućavao je život za stotinu tisuća građana BIH, put ka EU, mir, suživot. Da se mir ispoštovao ne bi bilo rata. Ne bi bilo sukoba. Ne bi bilo Srebrenice. Ni stranih boraca u BIH. Al neke stvari bile su očito važnije.
Cutileirov ili Carrington-Cutileirov plan bio je prvi i posljednji mirovni plan potpisan prije početka rata u BiH kako bi se spriječilo izbijanje rata. Taj plan, po kojem je Bosna i Hercegovina trebala postati decentralizirana država u kojoj bi sve županije bile podijeljene po nacionalnoj osnovi, potpisali su 18. ožujka 1992. Alija Izetbegović uime Bošnjaka, Radovan Karadžić uime Srba i Mate Boban uime Hrvata.
Izetbegović i potpisi
Nakon sastanka s američkim veleposlanikom u Jugoslaviji Warrenom Zimmermannom 28. ožujka 1992., u vrijeme kada su već trajale borbe u Bosanskoj Posavini, Alija Izetbegović je odbacio taj plan. Zimmermann je tada obećao Izetbegoviću da će SAD priznati BiH ako odbaci Cutileirov plan. Cutileirov plan predviđao je stvaranje triju konstitutivnih nacionalnih jedinica s većinskim bošnjačkim, hrvatskim i srpskim stanovništvom.
Muslimanskoj konstitutivnoj jedinici pripalo bi 50 općina, odnosno 44 posto teritorija. Srpskoj konstitutivnoj jedinici pripalo bi 37 općina, odnosno 44 posto teritorija (zbog veličine općina i vlasništva u katastru), a hrvatskoj 20 općina ili 12 posto teritorija BiH. Prema tom planu, BiH bi se sastojala od triju konstitutivnih jedinica i svaka od njih, kao i središnje tijelo BiH, zalagala bi se za zaštitu ljudskih prava i prava manjina.
Skupština bi se sastojala od dva doma – doma građana i doma konstitutivnih jedinica. Portugalski diplomat José Cutileiro optužio je u više navrata Izetbegovića da je izazvao rat i masovne žrtve odbacujući sporazum koji je prethodno potpisao. On je opisao Izebegovića kao osobu koja jedno govori u javnosti, a drugo privatno. “Alija Izetbegović bi jedno govorio nasamo, a drugo javno. Na prvom ručku tijekom pregovora uvidio sam da je lažljivac i da mu se ne može vjerovati. On je uvijek odstupao od onog što je već bio prihvatio”, rekao je Cutileiro.
“Pitanje je bilo – možemo li imati unitarnu Bosnu ili Bosnu iz tri dijela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodjelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Daytonski sporazum”, ocijenio je José Cutileiro.
Radnici preduzeće “Park” jučer su na sarajevske ulice i trgove postavili državne zastave u postolja koja se nalaze na stubovima javne rasvjete, a jutros su započete aktivnosti na postavljanju malih državnih zastavica koje se nalaze na konopcima i one će biti postavljene iznad ulica, prometnica i pješačkih zona, na sajle koje se nalaze između zgrada.
Bit će postavljeno više od dva kilometra konopca na kojima je nanizano više od 1.000 komada malih državnih zastava, a jučer je na stubove javne rasvjete postavljeno nekoliko stotina zastava.
– Jučer su postavljene zastave na stubove javne rasvjete koje se nalaze uz glavnu gradsku prometnicu, od centra grada do Stupa i nazad do Vijećnice.
Posebna pažnja je posvećena Vijećnici i tu je postavljeno više zastava jer će se tu održavati manifestacije – kazala je Feni glasnogovornica KJKP “Park” Aldijana Hamza.
Dodala je da se male državne zastavice postavljaju u ulici supruga Herte Haas, od Vječne vatre do Parkuše, u Ferhadiji od Vječne vatre prema Katedrali i na Trgu Oslobođenja – Alija Izetbegović.
– Za razliku od zastava koje se nalaze na postoljima i koje će biti uklonjene u ponedjeljak, 4. ožujka, državne zastavice koje danas postavljamo ostat će u narednom periodu da krase ove tri lokacije (Ulicu supruga Herte Haas, Ferhadiju i Trg Oslobođenja – Alija Izetbegović) – kazala je Hamza.
Izradu zastavica i njihovo postavljanje finansira je Vlada Kantona Sarajevo, odnosno Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture KS.
Aktivnosti na postavljanju zastavica trebale bi biti završene do sutra u prijepodnevnim satima, kazali su Feni iz KJKP “Park”.