Vijeće ministara BiH dovršilo je složen proces odgovaranja na dodatna pitanja iz upitnika Europske komisije, čime su ispunjeni uvjeti za stjecanje kandidacijskog statusa za Europsku uniju, potvrdio je jučer predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, piše Večernji list BiH.
On je objasnio kako su sva pitanja posve usklađena kroz Vijeće ministara, ali i Mehanizam koordinacije, što uključuje državne, entitetske i županijske institucije te Distrikt Brčko. Najviše vremena, doznajemo, posvećeno je političkim pitanjima, napose o načinu donošenja odluka, pitanju konstitutivnosti i mogućnosti prilagođavanja europskoj pravnoj stečevini.
BiH prije rata
Najsloženije pitanje bilo je o tome koje zakonske osnove utvrđuju načelo konstitutivnosti naroda i kako se to načelo povezuje s načelom jednakosti svih građana i pravnom stečevinom (acquis) Europske unije. U odgovoru je objašnjeno kako su tijekom cijele moderne povijesti u Bosni i Hercegovini postojale “tri jasno definirane identitetski utemeljene skupine koje su činile ogromnu većinu stanovništva zemlje”.
“Nemajući jedan identitetski homogen i brojčano dominantan narod, BiH je tijekom cijele svoje moderne povijesti bila i ostala multinacionalna država u kojoj ni jedna od triju jasno definiranih nacija nije imala izrazitu prevlast. Konstitutivnost naroda i njihova međusobna jednakopravnost stoga su temelj današnje BiH”, napisano je u odgovoru pod rednim brojem osam. Objašnjava se i povijest izmjena Ustava pa je tako u srpnju 1990. godine, 31 amandmanskom izmjenom na Ustav SR BiH, ova zemlja definirana kao “demokratska i suverena država ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda i narodnosti koji u njoj žive”.
“Nakon referenduma o neovisnosti BiH održanog 29. veljače i 1. ožujka 1992., međunarodna zajednica postavila je konstitutivnost i međusobnu ravnopravnost triju konstitutivnih naroda kao jedan od preduvjeta za njezino međunarodno priznanje”, ističe se u odgovoru i objašnjava kako su svi međunarodni sporazumi kojima se pokušavalo definirati unutarnji ustroj BiH podrazumijevali jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. To je utvrđeno i u Ustavu BiH, kao aneksu Okvirnog sporazuma za mir, ali i dodatno objašnjeno odlukama Ustavnog suda BiH. Objašnjava se kako iako Ustav BiH ne sadrži definiciju statusa Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je ustavno načelo konstitutivnosti naroda afirmirao u četirima djelomičnim odlukama u predmetima o konstitutivnosti, koje se koriste i kao izvor prava u BiH. Navode i detalje iz presude kako se zabranjuje diskriminacija.
“Ustavno načelo kolektivne jednakosti konstitutivnih naroda, koje proizlazi iz označavanja Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda, zabranjuje bilo kakve posebne privilegije za jedan ili dva od tih naroda, svaku dominaciju u strukturama vlasti i svaku etničku homogenizaciju preko segregacije zasnovane na teritorijalnom razdvajanju”, navodi se u odgovorima.
Presuda “Ljubić”
Navodi se ključna odrednica ustavnopravnog ustroja BiH kojim “označavanje Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda u preambuli Ustava mora biti shvaćeno kao jedno natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti podrediti članku III/3.b) Ustava BiH”. Pri tome se poziva i na operacionaliziranje novoga načela kroz presudu “Božo Ljubić”, čime se definira da konstitutivni narodi zajedno s ostalima i građanima BiH čine zajednicu državljana koja jednakopravno ostvaruje vlast preko svojih predstavnika, a pravo na demokratsko odlučivanje ostvaruje se legitimnim političkim predstavljanjem koje mora biti utemeljeno na demokratskom izboru te zajednice državljana koju predstavlja i čije interese zastupa.
wpDiscuz