Kršćani širom svijeta slave Božić. Međutim, u nekoliko zemalja uglavnom naseljenim muslimanima, poput Saudijske Arabije, Bruneja i Somalije – proslava Božića je zakonom zabranjena.
U Turskoj, pak, nije protuzakonita, mada svake godine grupa muslimana organizira mirni protest izražavajući negodovanje zbog božićnih drvaca i kostima Djeda Mraza, za koje smatraju da su nametnuti sa Zapada.
Prijateljski nastrojeni
U međuvremenu, mnogi muslimani širom svijeta odaju poštovanje prema svojim kršćanskim susjedima, pa čak i sudjeluju proslavama njihovog najvećeg praznika.
Tako su vlasnici jednog turskog restorana u Londonu odlučili ponuditi besplatno božićno jelo beskućnicima i starijim osobama.
Kako piše novinar “The New York Timesa” Mustafa Akyol, muslimani koji su prijateljski nastrojeni prema Božiću su u potpunosti upravu, ali ne samo zato što je poštivanje drugih religija vrlina.
Upravu su i iz razloga što Božić predstavlja proslavu čudesnog rođenja Isusa, o kojem se govori ne samo u Novom zavjetu, već i u Kur’anu.
Dva poglavlja muslimanske svete knjige detaljno opisuju Isino (Isusovo) rođenje, koji djelomično liči na opis iz Evanđelja po Luki.
Oba poglavlja – od kojih se jedno zove Merjem (Marija) – govore o Židovki koju je Bog “pročistio” i “izabrao baš nju od svih ostalih žena”.
U Kur’anu piše kako je melek jednog dana prišao Merjem i rekao joj da je Bog odlučio podariti joj dječaka.
– Kako mogu imati dječaka kad me niko nije dotakao”, upitala je Merjem.
“Bog stvara sve što želi”, odgovorio joj je melek, nakon čega je ona začela Isu (Isusa).
Naravno, islamsko vjerovanje o Isusu umnogome se razlikuje od kršćanskog.
Sličnosti i razlike
U Novom zavjetu navodi se da je Isus rođen u Betlehemu, u jaslicama ili u jednoj gostionici, kada je Marija bila sa suprugom Josipom. Prema Kur’anu, Merjem se porodila u “dalekom mjestu”, potpuno sama i pod palminim drvetom.
Najvažnija razlika između Kur’ana i Biblije je u Isusovom božanstvu.
Muslimanska sveta knjiga inzistira na tome da je on bio čovjek i poslanik, te ga više puta spominje kao Mesiju.
Također, u Kur’anu piše da je Isa poslan djeci Izraela, te na taj način “potvrdio Tevrat (Toru)” i strogo unitarijanski monoteizam.
Islamski Isus, moglo bi se reći, više je židovski Isus, mišljenja je Akyol.
Ipak, islam i kršćanstvo imaju dosta sličnosti kada je u pitanju pridavanje pažnje Isi i Merjem, Isusu i Mariji.
Muslimani su ustvari jedini nekršćani na zemlji koji vjeruju da je Isusa rodila djevica.
Već stoljećima, ovakvo vjerovanje smatraju apsolutnom istinitim.
Srednjovjekovni tumači Kur’ana svojevremeno su raspravljali o tome kako je Božiji duh “udahnut” u Merjem, prihvatajući za istinu da je je djevičansko rođenje bilo čin Boga.
Egipatski fundamentalist 20. stoljeća Sayyid Qutb opisao je trudnoću Merjem “najčudnijim slučajem u povijesti čovječanstva”.
Na kraju svog teksta u “The New York Timesu”, turski novinar Mustafa Akyol navodi kako su muslimani u Saudijskoj Arabiji i Brunejima, koji zabranjuju Božić, o svemu stvorili pogrešnu sliku.
Čak i ako to nije muslimanski praznik, ne trebaju mu se protiviti.
Čudesno rođenje Isusa – poslanika, Mesije i “riječi” Božije – ne bi trebalo vrijeđati nijednog muslimana.
Muslimani bi svojim kršćanskim susjedima 25. prosinca ili 7. siječnja trebali reći “Selam alejkum” ili “Mir vama”, te uz to bez oklijevanja dodati “Sretan Božić!”.