Američki ministar obrane James Mattis ne dopušta Izraelu prodaju 12 borbenih aviona F-16 Hrvatskoj, objavili su sinoć izraelski mediji. Prema istim izvorima, izraelska je vlada prije tri tjedna dobila poruku iz Washingtona da im SAD ne da dozvolu za prodaju aviona Hrvatskoj.
Naime, američka vlada mora državi kojoj je prodala svoje avione odobriti da ih proda trećoj zemlji. U Trumpovoj administraciji navodno su bijesni zbog činjenice da je Izrael bio neiskren te je pokušao zaraditi na račun SAD-a.
Tako se navodi da je Izrael nadogradio elektronski sustav aviona kako bi ih prodao Hrvatskoj. Nadalje, Amerikanci tvrde da Izrael nema pravo prodavati avione, posebno ako u natječaju sudjeluje i SAD. Sjedinjene Države na natječaj u Hrvatskoj ponudile su novi F-16 Block 70. Osim toga, javna je tajna da su upravo Amerikanci tražili od Grčke da se javi na hrvatski natječaj sa svojim polovnim avionima F-16 te su stajali iza te ponude, piše Jutarnji list.
Tema u Bruxellesu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu navodno je o ovoj temi s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom razgovarao u Bruxellesu u ponedjeljak, i Pompeo mu je rekao da se ne protivi prodaji, ali da je blokira ministar obrane James Mattis.
Mediji također navode kako je “hrvatska strana bijesna jer je posao zapeo i poslana je poruka Izraelcima da riješe problem što je prije moguće”. Da postoje problemi oko realizacije ovog posla dao je naslutiti i hrvatski ministar obrane Damir Krstičević, kada je prije nekoliko tjedana u Bruxellesu rekao da je tekst ugovora između Izraela i Hrvatske gotov i da se čeka odobrenje američke vlade te da je “hrvatska strana učinila sve što je mogla”. Jutarnji list je dobio neslužbenu potvrdu iz Vladinih krugova da postoje ozbiljni problemi oko realizacije ovog posla zbog svađe između SAD-a i Izraela.
Prema tim izvorima, u cijelu je priču umiješan i proizvođač aviona Lockheed Martin koji traži da se u avione koje Izrael prodaje Hrvatskoj ugrađuje njihova oprema. Otuda i tvrdnja izraelskih medija da je američka strana ljuta jer Izraelci žele zaraditi na američkim avionima. Prema riječima sugovornika zagrebačkog lista, jedan od problema je i softver za raketni sustav koji su Izraelci ugradili u avion. Hrvatska strana željela bi imati taj sustav, ali Amerikanci inzistiraju da se ugradi njihov. Također, iz Zagreba je poslana poruka u Izrael da se problem riješi, a izraelska je strana odgovorila da čine sve da ga doista i riješe.
Zasad nije poznato ni što je sa SLEP programom, odnosno produljenjem životnog vijeka aviona za dodatnih 3000 sati. Naime, to produljenje mora dati proizvođač i bez toga kupnja izraelskih aviona nema smisla. SLEP program uključuje rastavljanje aviona od strane stručnjaka Lockheed Martina i pregled svih dijelova aviona. Prije nekoliko tjedana MORH je medijima odgovorio će se SLEP program tek provesti i da je to obveza izraelske strane, uz suglasnost Lockheed Martina.
Strateški saveznik
Iako se čini da u ovom sukobu SAD-a i Izraela Hrvatska ima poziciju kolateralne žrtve, ako su ovi navodi izraelskih medija točni, ovo je i prvi otvoreni sukob Hrvatske i SAD-a u sklopu vojne suradnje. Hrvatski dužnosnici Sjedinjenje Države apostrofiraju kao glavnog strateškog saveznika, a ministar Krstičević je upravo američkog kolegu Mattisa konstantno navodio kao velikog hrvatskog prijatelja. Uostalom, s njim se prije nekoliko tjedana susreo u Bruxellesu i na fotografijama je njihov susret bio iznimno srdačan. No, čini se kako su se sada, kada je riječ o poslu, stvari dramatično promijenile.
Prema još uvijek neslužbenim informacijama, jer ugovor o kupnji nije potpisan, Hrvatska bi 12 aviona zajedno s obukom pilota i mehaničara te simulatorom i ugradnjom zemaljske opreme platila oko 3,1 milijardu kuna, što bi otplatila u 10 godina. Prema planu, prva dva aviona u Hrvatsku bi trebala stići 2020. godine. No, sada je sve vrlo upitno. Bude li američka strana i dalje inzistirala na ugradnji svoje opreme u avione i nedavanju dozvole za prodaju ako se to ne učini, cijeli posao kupnje aviona propada. Jer ugradnja američke opreme u avione zasigurno bi povećala ukupnu cijenu ugovora i pitanje je bi li Hrvatska to više mogla platiti. U tom slučaju to bi bila sasvim druga ponuda od one s kojom je Izrael pobijedio na natječaju.
wpDiscuz