Drugog dana sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na dnevnom redu je rasprava o Zapadnom Balkanu. Rasprava će se u većem dijelu fokusirati na dvije zemlje, Bosnu i Hercegovinu zbog najavljenog poziva da se dostavi Nacionalni godišnji program koji znači i praktičnu aktivaciju MAP-a te Makedoniju koja je u posjlednje vrijeme napravila značajan napredak prema članstvu u NATO-u.
Sastanku se na poziv generalnog tajnika NATO-a pridružila visoka predstavnica Europske unije za vanjsku politiku Federica Mogherini koja je pozdravila dobru suradnju sa NATO-om, javlja N1.
“Danas ćemo razgovarati o našoj suradnji sa Zapadnim Balkanom. Želim jasno kazati da postoji jasna perspektiva za suradnju sa regijom Zapadnog Balkana. Također želim reći da je regija ključna za suradnju u sigurnosnom sektoru osobito kada je u pitanju borba protiv terorizma i organiziranog kriminala.
Vrijedno je napomenuti da je i naša generalna suradnja s partnerima na Zapadnom Balkanu vrlo dobra. Nakon našeg nedavnog sastanka ministara vanjskih poslova i ministara obrane Europske unije ovdje ću informirati ministre o pregovorima koje vode Beograd i Priština, dio naše rasprave će se odnositi i na pregovore o imenu Makedonije koje vode Skoplje i Atena.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina želimo zadržati fokus na reformama i posebno na ekonomskim reformama. Izuzetno je važno da se reformski procesi zadrže na vrhu liste prioriteta u toj zemlji nakon održavanja izbora u Bosni i Hercegovini”, kazala je Federica Mogherini uoči početka sastanka u Bruxellesu.
Europska šefica diplomacije je najavila da će na sastanku ministara vanjskih poslova OESS-a imati bilateralne, ali i multilateralne sastanke sa šefovima diplomacija Rusije i Ukrajine kako bi pokušali doći do rješenja problema koji su nedavno iskrsli u Azovskom moru.
Mogherini je ispred Europske unije pozdravila jučerašnje priopćenje ministara vanjskih poslova NATO-a kada je u pitanju INF dogovor kojim je Rusija optužena za nepridržavanje ovog dogovora te podržane SAD u odluci da se povuku iz ovog sporazuma.
Pitanje za razmišljanje: Može li se govoriti o ekonomskom napretku BIH uz Izborni zakon koji jača nacionalizme, uz nestabilan politički okvir, i bez jake sigurnosne politike?