Za Hercegovinu rujan je u znaku berbe grožđa. U vinogradima je ovih dana vrlo živo, a vinogradari samo priželjkuju još malo lijepog vremena kako bi priveli kraju, ocjenjuju, iznimnu vinogradarsku sezonu.
Na plantaži Konjusi Vinarije Čitluk – Hercegovina vina u utorak se brala autohtona hercegovačka sorta blatina. Trsovi su se povijali pod težinom grozdova. Kvaliteta je ove godine, kažu stručnjaci, iznimna.
Temelje uspješnog i organiziranog vinogradarstva i vinarstva u Hercegovini postavila je Austro-Ugarska 1912. godine, kada je bilo 6.400 hektara pod nasadima vinove loze. Prije rata je bilo 5.789, a sada mnogo manje – 3.580 hektara. Nove investicije su neophodne, jer se posljednjih godina, nažalost, ne podižu novi nasadi, upozorava Marko Ivanković, direktor Federalnoga agromediteranskoga zavoda.
Nakana je, kažu u Zavodu, do ulaska BiH u EU imati 10.000 hektara zemlje pod nasadima vinove loze jer su to i europska pravila, piše Federalna.ba.
Analize su pokazale da je to moguće, ponajprije kroz fondove EU-a.
Možemo doći do 10.000 hektara zahvaljujući projektiranim investicijama koje bi bile 50 posto nepovratne. Mi smo projektirali tih 237 milijuna eura, a od čega bi bilo 50 posto nepovratnih. Zato mi priželjkujemo do kraja kandidacijski status, ističe Ivanković.
Vinogradarstvo i vinarstvo je skup biznis pa i ne čudi što nema volje za podizanje novih nasada. I ovdje manjka radne snage pa je i ove godine, naglašavaju vinogradari, bilo iznimno teško naći berače, jer ih je mnogo otišlo u svijet trbuhom za kruhom, prenosi jabuka.tv