Turska će bojkotirati američke elektroničke proizvode, upozorio je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u utorak, uslijed zaoštravanja trgovinskih i diplomatskih odnosa Washingtona i Ankare.
– Mi ćemo proizvoditi još bolje i kvalitetnije proizvode kakve sada uvozimo, i počet ćemo ih izvoziti. Bojkotirat ćemo američke elektroničke proizvode – rekao je Erdogan na poslovnom skupu u Ankari.
– Ako imaju iPhone, mi imamo Samsung. Mi imamo Veneru i Vestel u našoj zemlji – dodao je Erdogan pritom misleći na tursku kompaniju Vestel Elektronik i njihov pametni telefon.
Tenzije između Turske i SAD-a porasle su nakon zatvaranja američkog pastora Andrewa Brunsona, kojemu se sudi za špijunažu i terorizam. Američki predsjednik Donald Trumpodlučio je potom udvostručiti carinske namete na turski čelik i aluminij, ubrzavši tako pad turske valute.
Kriza je pogodila tursku liru, obveznice i burzu dionica. Valuta je izgubila gotovo 50 posto svoje vrijednosti od početka godine.
Erdogan je ostao prkosan i za krizu optužuje ”ekonomske teroriste”, ”ekonomski rat” i ”nasilnike u globalnom sustavu”, te najavljuje nove saveze s Rusijom i Kinom.
Prelijevanje krize
Ono što brine svjetska tržišta je prelijevanje turske krize na druge države – tako je indijska rupija pala na rekordno niske razine u odnosu na američki dolar, a pad na najnižu razinu u dvije godine je zabilježila i južnoafrička valuta rand.
Analitičari pak kažu da je bilo jasno da će se kriza dogoditi s obzirom na nevoljkost Turske da digne kamatne stope kako bi se borila s inflacijom i malo “zahladila” pregrijano gospodarstvo (U drugom kvartalu rast BDP-a bio je 7,22 posto)
– Erdogan je ekstremni primjer donositelja odluka koji je u potpunoj zabludi. Ovo je bitka koju samo može izgubiti, a on još pogoršava stvari – rekao je CEO Rich ManagementA, Aly-Khan Satchu, a prenosi Al Jazeera.
Da je situacija u Turskoj zaista teška, potvrđuje i rijetki istup (naročito nakon propalog puča 2016.) vodećih turskih poslovnih udruga koje su zamolile Ankaru da uvede mjere štednje i zaoštri fiskalnu politiku, piše Financial Times. No, budući da je Erdogan poslije njihove molbe dodatno zaoštrio retoriku, čini se da njihovi savjeti nisu savjeti nisu uvaženi.