U oglasu na stranici Olx.ba prodavatelj za ovaj vrijedan spomenik kulture traži 195 tisuća KM, a u detaljnom opisu stoji i da su u sklopu cjeline i dvorišta, bašče i popratni objekti.
“Zgrada kula posjeduje 150 kvadratnih metara unutrašnjeg prostora u tri etaže, tj. prizemlje i dva nivoa. Pored toga postoje popratni objekti: ljetna kuhinja oko 50 kvadrata i popločano mala dvorište od 70 kvadrata”, stoji u oglasu.
Dalje se navodi kako je kula granatirana i devastirana, ali su njeni zidovi ostali u izvanrednom stanju zahvaljujući pomno klesanom krečnjačkom kvadru, posebno majstorski slaganom na kutovima, što je vidljivo na slikama.
Prodavač navodi i kako je nekretnina pogodna za stanovanje uz mogućnost uzgoja mediteranskih kultura ili za adaptaciju u etno selo, hotel, motel… Navodi se i da je objekt pod zaštitom države te je moguća financijska podrška države prilikom restauracije.
Dinka Pašić objavila je oglas za prodaju, a za Klix.ba je kazala da se objekt nalazi u vlasništvu jednog člana njene obitelj i da bi Pašića kulu prodali onome ko bi je mogao restaurirati i vratiti joj prvobitni izgled.
“Nažalost danas niko nema novca, osim države koja se ne oglašava. Prije nekoliko mjeseci pojavio se potencijalni kupac koji je brzo izgubio interes kada je vidio stanje”, rekla nam je Dinka Pašić i dodala da je Pašića kula na prodaju već duže vrijeme.
Povijest kaže da je Pašića kula stambeni objekt iz perioda osmanske vlasti, na Bivoljem Brdu, u naselju Kevčići, općina Čapljina. Kulu je sagradila Pašića kaduna u 16. stoljeću. Bio je to stambeni objekt, a zajedno s Fazilovom kulom na drugom kraju naselja imala je i obrambenu ulogu od Veničana. Pripadala je rezidencijalnom tipu feudalnih kula, a od 20. siječnja 2006. proglašena je nacionalnim spomenikom.
Amir Pašić, predsjednik Komisije za nacionalne spomenike BiH, kaže kako vlasništvo ili potencijalna prodaja ne utječu na status spomenika.
“To je stvar suda i uknjižbe, bilo koji vlasnik mora se držati zakonskih rješenja i ograničenja kad je riječ o restauraciji nacionalnih spomenika, sve uz odobrenje nadležnih organa vlasti”, kazao je Pašić.
Nasiha Pozder, profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i potpredsjednica Naše stranke, smatra kako se već dugo u našoj zemlji odnos prema kulturnopovijesnom i prirodnom naslijeđu se uglavnom zaustavlja na proglašenju nečega spomenikom i davanjem prefiksa “zaštićeno”.
“Nažalost, zaštita jednog spomenika odlukom ne osigurava istinsku zaštitu niti očuvanje naslijeđa. Brojni su primjeri zaštićenih, a uveliko devastiranih i nereprezentativnih spomenika, poput uostalom i Pašića kule s pripadajućim avlijama i zidom u Bivoljem Brdu kod Čapljine, koja je danas predmet prodaje u malim oglasima. Žalosno je i nedopustivo da država nema plan upravljanja spomenicima koji bi osim adekvatnog scenarija osigurao i financijski plan upravljanja, a u konačnici i uvjete za uspostavljanje privatnog i javnog partnerstva i privlačenja investitora, kada već nismo financijski spremni brinuti o onom najvrednijem što imamo i što nam je ostavljeno u brigu”, kaže Pozder.
Često se stiče dojam da se upravo ovim i ovakvim odnosom nastavlja ona “zaštiti i pustiti da propadne”, osigurava jeftino građevinsko zemljište s kojeg se u konačnici uklanja spomenik koji predstavlja opasnost po život prolaznika, poput slučaja hotela Topola na Ilidži u Sarajevu, a što će vjerovatno biti i sudbina Električne centrale u centru glavnog grada.
“Sramotno je i da današnja vlast ima vozne parkove čija vrijednost jednog vozila iznosi upravo onoliko za koliko se danas može kupiti jedan nacionalni spomenik kakav je Pašića kula”, zaključuje profesorica Pozder.
wpDiscuz