SITARSKI: Imamo prijedlog koji rješava baš sve goruće probleme izbornoga zakonodavstva

Što su glavne odlike prijedloga promjena Izbornoga zakona BiH koje je javnosti prošloga tjedna predstavio IDPI?

Glavne značajke naših prijedloga su omogućavanje doslovno svim građanima BiH kandidiranje za doslovno sva tijela vlasti, bilo da se radi o prijedlozima koji podrazumijevaju isključivo izmjene Izbornog zakona BiH, ili o onima koji zahtijevaju i izmjene Ustava BiH, kao i osiguravanje najvišeg mogućeg stupnja proporcionalnosti predstavljanja svakoga od „specifičnih demosa“ pri izboru Predsjedništva BiH i domova naroda na federalnoj i državnoj razini.

Prvu namjeru ostvarujemo tumačenjem Ustava BiH po kome su nositelji dužnosti u tijelima namijenjenim zastupanju konstitutivnih naroda, kao i onih građana BiH koji im ne pripadaju, prije svega predstavnici, a ne pripadnici tih naroda i „specifičnih demosa“. Dosadašnje tumačenje Ustava, po kome je, na primjer, „jedan Hrvat“ u Predsjedništvu BiH, nužno pripadnik ali ne i nužno predstavnik hrvatskog naroda, a temeljem kojeg je koncipiran i Izborni zakon, smatramo uzrokom velikog dijela problema koji nas danas opterećuju.

Drugu namjeru ostvarujemo primjenom „dioničkog modela“, kojim se administrativno-teritorijalnim jedinicama (županijama, entitetima, Distriktu…ovisno o konkretnom prijedlogu i konkretnom tijelu o čijem se izboru radi) dodjeljuje vrijednost izbornog glasa. Ta vrijednost ovisi o udjelu pripadnika svakog od „specifičnih demosa“ u toj administrativno-teritorijalnoj jedinici u odnosu na ukupan broj pripadnika tog „specifičnog demosa“ u cijeloj FBiH, ili pak u cijeloj BiH, kad se radi o prijedlozima koji zahtijevaju promjenu Ustava.

Na koji način prijedlog IDPI-a provodi presude koje opterećuju izborno zakonodavstvo BiH?

Presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima „Sejdić i Finci“ i „Zornić provodimo spomenutim tumačenjem Ustava BiH, po kome su članovi Predsjedništva BiH i izaslanici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH nužno predstavnici a ne nužno i pripadnici konstitutivnih naroda, a izaslanici Doma naroda Parlamenta FBiH nužno predstavnici konstitutivnih naroda i grupe Ostalih. Time omogućavamo svakome građaninu kandidiranje i glasovanje za svaku od ovih dužnosti. Presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Pilav“ zahtijeva izmjene Ustava BiH, a jedan od naših prijedloga i nju provodi time što omogućava na primjer svim Hrvatima iz cijele BiH glasovanje za hrvatskog člana Predsjedništva, svim Bošnjacima za bošnjačkog i svim Srbima za srpskog, a svim građanima BiH i kandidiranje i glasovanje za svakoga od njih.

Odluku Ustavnog suda BiH u predmetu „Ljubić“ provodimo spomenutim „dioničkim modelom“, u kome, na primjer, zastupnicima županijskih skupština koji pripadaju hrvatskom narodu, pripada vrijednost izbornog glasa koja je usklađena s postotkom Hrvata u svakoj od tih županija u odnosu na ukupnu populaciju Hrvata. Svaki od zastupnika županijskih skupština koji su Hrvati dobiva svoju osobnu vrijednost izbornog, glasa koja ovisi o ukupnoj vrijednosti izbornog glasa svih Hrvata u toj županijskoj skupštini, ali i o broju Hrvata koji su u nju izabrani. Svi oni svoj osobni izborni glas koriste pri glasanju za izborne liste, u kome zajedno sudjeluju svi Hrvati izabrani u sve županijske skupštine, a isto vrijedi i za Bošnjake, Srbe i Ostale koji su izabrani za zastupnike županijskih skupština. Time se ne eliminira mogućnost da se pojedini kandidati pri izborima namjenski i ciljano nacionalno izjašnjavaju suprotno svojoj pripadnosti izraženoj na popisu, ali se eliminira mogućnost da pripadnici jednoga naroda, bilo u svojstvu birača ili u svojstvu zastupnika županijskih skupština, izaberu izaslanike naroda kome ne pripadaju mimo političke volje većine birača iz reda naroda koji ti izaslanici trebaju predstavljati.

Rješava li se ovim prijedlogom problem legitimnog predstavljanja Hrvata u onim sredinama u kojima demografski dominiraju Bošnjaci?

Da, jer će svi Hrvati, neovisno o tome u kojoj administrativno-teritorijalnoj jedinici žive, imati jednaku vrijednost izbornog glasa, a različitu će imati njihovi zastupnici u županijskim skupštinama, jer vrijednost njihovog izbornog glasa ovisi upravo o tome koliki dio Hrvata u odnosu na ukupnu hrvatsku populaciju oni predstavljaju. Time ispravljamo tešku anomaliju u ustavnosudski osporenim odredbama Izbornog zakona, po kojem su Hrvati-birači iz nekih županija imali više od tisuću puta višu vrijednost izbornog glasa od Hrvata-birača iz nekih drugih županija, samo da bi se na umjetan način održavala jednaka vrijednost glasa Hrvata-zastupnika u županijskim skupštinama. Tu apsurdnu anomaliju rješavamo i u slučaj Bošnjaka, Srba i Ostalih, neovisno o tome žive li u pretežno homogenim ili mješovitim sredinama, te dominiraju li demografski sredinom u kojoj žive ili ne.

Zašto se prijedlozi IDPI-a temelje na popisu stanovništva iz 2013. g. a ne na onom iz 1991.?

Zato što je popis iz 2013. proveden, mada su se i samom njegovom održavanju svojevremeno protivile neke političke snage, ali su na kraju odustale od pokušaja obrane takvog nerazumnog stava pred međunarodnom zajednicom. Inzistiranje na primjeni popisa iz 1991. godine do punog povratka izbjeglih i raseljenih možda ima smisla isključivo pri određivanju kvota za kadrovsku popunu tijela izvršne vlasti, mada protokom vremena i to sve manje, dok bi primjena tog popisa pri određivanju pravila za izravne i neizravne izbore grubo proturječila samoj suštini predstavničke demokracije. Uostalom, na izbor zastupničkih domova se primjenjuju pravila utemeljena na realnom, sadašnjem teritorijalnom rasporedu birača, što gotovo nikome, prirodno, ne smeta, pa je nejasno zbog čega bi se samo pravila za izbor domova naroda i Predsjedništva temeljila na rezultatima davnašnjeg popisa.

Zašto je za budućnost BiH važno poštivanje načela legitimnog predstavljanja i konstitutivnosti naroda?

Zato što je Ustavni sud BiH, barem dva puta, potvrdio da je načelo konstitutivnosti naroda temeljno, natkrovljujuće načelo Ustava BiH. To znači da se u Ustavu BiH sve osim tog načela može izmijeniti a da i dalje govorimo o istom Ustavu. S druge strane, po istom tom Ustavu BiH je predstavnička demokracija, koja podrazumijeva legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i Ostalih u tijelima vlasti namijenjenih njihovom predstavljanju, a legitimno predstavljanje svih građana u onim tijelima namijenjenim upravo predstavljanju svih građana.

Kako komentirate izjavu šefa SDA Bakira Izetbegovića da je neprihvatljivo da “Hrvati biraju Hrvate”?

Doživljavam tu izjavu kao možda nehotično, a možda hinjeno izlaženje političkog djelovanja g. Izetbegovića iz okvira Ustava BiH. Vidjet ćemo uskoro hoće li i koliko takav postupak pomoći izbornom uspjehu kandidata stranke čiji je on predsjednik.

Dnevnik.ba