ERDOGAN U SARAJEVU Korist privremena, šteta dugoročna

Njemački stručnjak za politiku EU prema Balkanu Bodo Weber, inače sklon bošnjačkoj unitarnoj politici u BiH, izjavio je kako su predizborni skup turskog predsjednika Erdogana njemački mediji prepoznali  propagandni manevar ciljan na dobivanje glasova turskih državljana u EU, gdje nije mogao održati skupove za predsjedničke i parlamentarne izbore u Turskoj, koji neće biti niti fer niti slobodni. Komentirajući činjenicu da je BiH jedina zemlja u Europi na čijem je tlu Erdogan održao predizborni skup, Weber je kazao kako je to ogledalo tužnog stanja u kome se nalaze i BiH i Turska.

-Erdogan je mogao održati skup u BiH, kao jednoj zemlji u okruženju EU, jer je BiH jedina zemlja u tom okruženju koja se nalazi u stanju ne-države. Zloporaba te činjenice od strane Erdogana za čiste unutarnje interese u Turskoj, u isto vrijeme pokazuje kako on od neuspjelog puča, zapravo od gubitka parlamentarne većine na izborima 2015., ruši sve pozitivno što je nekad gradio u Turskoj, kazao je Weber.

S druge strane, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SDA Bakir Izetbegović na skupu u sarajevskoj dvorani “Zetra” pozvao je turske državljane da glasaju za Erdogana, poručivši između ostalog, da im ga je “Bog poslao”.

-Zaista je bilo tužno gledati tu predstavu podaništva bosnjačke politike prema turskom autokrati i to jedino kako bi šef najveće bošnjačke političke stranke u BiH “otkinuo” malo autoriteta od Erdogana. Nažalost, dobar dio i EU je suodgovoran zbog toga što bošnjačka politika traži spas u Ankari, a ne Bruxellesu. Kao što je EU i suodgovorna što je Erdoganov režim poslije prvobitne demokratizacije i EU integracije, skrenuo s puta, ustvrdio je.

No, šteta koju Izetbegović svojim sramnim ponašanjem nanosi i BiH i Bošnjacima daleko je veća nego ograničena, kratkotrajna korist, smatra njemački stručnjak.

-Legitimizirao je jednim potezom Dodikov savez sa Moskvom, te dao za pravo onim srpskim i hrvatskim nacionalistima koji desetljećima inistiraju na tome da obrana multietničke države BiH od strane bošnjačke politike nije ništa više od skrivene namjere bošnjačke dominacije Bosnom i Hercegovinom, naglasio je Weber.

Analitičar Instituta za društveno politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski za Spektar pak kaže kako je načelno legitimno sudjelovanje svih nedvojbeno demokratskih političkih subjekata u izbornim kampanjama demokratskih zemalja, kao i provođenje kampanja za izbore u svojoj zemlji na teritoriju drugih zemalja.

-U slučaju mitinga predsjednika Erdogana u Sarajevu, međutim, od takvog stava odudara njegovo, kao i njegove stranke, oštro protivljenje bilo kakvom uplitanju vanjskih subjekata u tekuću i ranije izborne i referendumske kampanje u samoj Turskoj, posebice u smislu podrške njegovim oponentima. On bi trebao iste aršine primjenjivati i prema svojim neistomišljenicima kao i prema sebi i svojim saveznicima. Na razini BiH je Erdogan eksplicitno stao ne samo na stranu jednog od tri konstitutivna naroda, nego samo jedne politike, stranke i lidera u okviru tog naroda – bošnjačkog. Uz to se već dugoročno, kao i Izetbegović, nekritički i uz elemente glorifikacije, odnosi prema nasljeđu Osmanskog carstva, prema kome velika većina Hrvata i Srba ima izrazito negativan stav. Time je zanemario karakter BiH, čijim se prijateljem i saveznikom predstavlja, kao države tri ravnopravna konstitutivna naroda- ističe Sitarski naglašavajući kako mu se to čini još ne primjerenijim u svjetlu činjenice da je eksplicitno spomenuo BiH kao državu dva entiteta i jednog distrikta, pa je nejasno zašto je potpuno zanemario konstitutivne narode, čiji je konstitutivnost Ustavni sud BiH barem dva puta proglasio natkrovljujućim načelom Ustava BiH.

-Na razini odnosa BiH s EU njegov miting, premda načelno legitiman, proturječi konsensualnom opredjeljenju praktično svih političkih subjekata u zemlji, uključujući i SDA, oko njezinog europskog puta, pa se postavlja pitanje iskrenosti europskog opredjeljenja stranke koja ga je pozvala u BiH. Time je njen lider Izetbegović svoju funkciju člana Predsjedništva uporabio mimo dogovora s legitimnim predstavnicima Hrvata i Srba, pa i bez konzultacija s drugim strankama i političkim akterima samih Bošnjaka – zaključuje Sitarski dodajući kako je na razini odnosa Turske i EU Erdogan pokušao poslati članicama Unije poruku da s njima ima dijeliti utjecaj na samom europskom kontinentu, što je suprotno težnjama za kompletiranje procesa europskih integracija, premda je sukladno njegovoj politici kojom je integracijski proces same Turske praktično obustavljen.

Prof. Dražen Barbarić sa Centra za politološka istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u izjavi za Spektar drži kako se ovaj posjet, prije svega, može iščitavati iz turske vanjskopolitičke prizme.  Jer njime je turski predsjednik želio poslati poruku europskim liderima i samoj Europskoj uniji da posjeduje strahoviti politički potencijal na prostoru kojem EU otvara mogućnost članstva. Drugim riječima, Erdogan je pokazao vlastitu političku snagu na prostoru koji predstavlja europsku periferiju i potencijalni sastavni dio Europske unije.

-Druga dimenzija cijele priče je predizborna kampanja Bakira Izetbegovića. Ovime je pokušao potpuno apsorbirati politički kapital koji turski predsjednik nosi te etablirati vlastito usmjerenje u ionako rastresenoj stranci. Izatbegović je vlastitu političku paradigmu vezao za Erdoganov politički put priželjkujući da će snagu turske u međunarodnoj sferi koristiti za unutarnje potrebe putem osobne relacije i neskrivene simpatije koju turski predsjednik prema njemu gaji. Ne treba posebno isticati da ovakva vrsta povezanosti izaziva nelagodu kod dva druga konstitutivna naroda, ali i svih građana koji BiH vide kao pluralističku demokratsku državu s perspektivom europske budućnosti-naglašava prof. barbarić

Prema njegovom mišljenju u čitavom događaju je nekoliko problematičnih situacija, a prije svega, radi se o posve eksplicitnom vezivanju najveće bosanskohercegovačke političke stranke za nedemokratski i autoritarni politički režim.

-Dakle, eksplicitno se hvale i propagiraju načela političkog djelovanja koje zastupa sultanistički režim koji bilo kakav oblik političkog neistomišljeništva kažnjava izgnanstvom iz jave sfere ili potpunim micanjem iz postojećih struktura. Postavlja se pitanje, ukoliko bi Turska definitivno prekinula europski integracijski put u kakvom bi se međuodnosu našli deklarativni euroatlantski put BiH i njezina simboličko-politička vezanost za autoritarni Erdoganov režim. Dvostruka geopolitička igra dovodi do međusobnog isključivanja suprotstavljenih interesa unutar kojih se BiH nipošto ne bi dobro snašla, a kamoli izvukla određenu korist-upozorava on te naglašava kako je jedan od ozbiljnih simptoma strukturne slabosti bosanskohercegovačkog društva za spomenuti režim jest podanička servilnost koje se eksplicite izražava prema turskom predsjedniku.

Time je, ističe prof Barbarić, zapravo potvrđena otvorena geopolitička kalkulacija bošnjačke političke elite o vezivanju ne samo SDA za Tursku, već i njihove vizije turskog paternalizma pram bošnjačkom narodu, a ono što je nedvojbena činjenica nakon posjete, drži on, jest fakt da se turski predsjednik prometnuo u jednog od najznačajnijih međunarodnih aktera o čijim će stavovima i djelovanjima ovisiti buduće politička rekompozicija politički nestabilne i društveno podijeljene države kakva je BiH.

Za profesora sa Sveučilišta u Mostaru, bivšig diplomata i eksperta za pitanja Europske unije, Milu Lasića, Etrdoganov nastup i poruke koje je poslao iz Sarajeva su sramotne, i predstavljaju ozbiljno udaljavanje BiH od EU. Za Erdganov i Izetbegovićev nastup Lasić kaže kako je teško procijeniti tko je učinio besramnije manipulacije, Recep Tayyip Erdogan ili Izetbegović junior.

– U svakom slučaju je već posve izvjesno da je Bakir Izetbegović ciljno izveo “turčenje Bošnjaka”, koje će se obiti i Bošnjacima i cijeloj BiH o glavu. Neupitno je, naime, da se i svim ovim BiH za nekoliko koraka udaljila od Europske unije, pa će za BiH u budućnosti EU sve više biti misaona imenica. Građanima BiH zbog toga i ne preostaje drugo do pokušati ‘individualno uključivanje u EU’, što mnogi već i čine – ocijenio je Lasić te dodao kako taj novi ‘Sultan’ godinama već vodi ratove u svojoj zemlji i u prvim susjedstvima, pa je, čak, dobio za to i javnu pohvalu od Izetbegovića Juniora u Predsjedništvu BiH, što je međunarodni skandal par excellence.

-Ovdje vrijedi podsjetiti kako je Erdogan persona non grata u europskim demokratskim zemljama, te da je nedavno pozvao Europljane da glasaju za svoje desničare i fašiste, a Nijemce i izrijekom da glasaju za profašističku AfD u usponu. Sramotno besprimjerna je u ovom kontekstu gledano bila i današnja ‘lekcija’ zemljama EU u dvorani Zetra u Sarajevu, upravo iz demokracije, koja u skladu Edoganovom najdubljem uvidu naročito uzorna u neupitno demokratskim zemljama kakva su i Turska i BiH. U savršeno organiziranom ‘monty-paytonvskom’ crkusu vrhunac cinizma je predstavljalo, ipak, proglašenje takvog turskog predsjednika, notornog Recepa Tayyipa Erdogana za počasnog doktora IUS-a-ističe dr. Lasić uz poruku da – tko ima takve prijatelje, njemu neprijatelji i ne trebaju, jer će zauvijek ostati u političkom i kulturološkom pogledu malodoban.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan  nakon navodnog neuspjelog državnog udara u Turskoj nastavio je vladati vrlo čvrstom rukom, a mnogi su za svoju, navodnu, ulogu u tom udaru platili glavom, progonom ili zatvorom.

Nedvojbeno to potvrđuju i same brojke jer 169.013 ljudi ukupno je osumnjičeno da su pripadnici ili povezani s navodnom “terorističkom organizacijom Fehtullaha Gülena”, kako vlasti u Ankari nazivaju većinu disidenata u svojoj zemlji. Čak 169 generala i 7098 časnika su po zatvorima u raznim fazama kaznenog progona zbog navodnog sudjelovanja u pokušaju puča. 4469 sudaca i odvjetnika diljem zemlje dobili su otkaze s posla pod istom optužbom. 2431 sudaca i odvjetnika je završilo po zatvorima, od čega dva sudca ustavnog suda. Ni mediji nisu bolje prošli jer 149 je različitih medijskih kuća pozatvarano zbog toga što su navodno bile previše blisko povezane s Fetullahom Gülenom, do sada je 715 novinara u Turskoj izgubilo pravo da se dalje bavi svojim poslom. 269 novinara danas je po turskim zatvorima ili se nalazi u nekoj fazi kaznenog progona zbog “članstva u terorističkoj organizaciji”. Obrazovanje je također doživjelo čistku jer 2099 škola, internata i sveučilišta su silom zatvorile vlasti Recepa Tayyipa Erdogana, pod optužbom da su te institucije bile dijelom Gülenovog pokreta. 33.074 službenika u školstvu izgubilo je posao, svi redom optuženi kao “gülenisti”. 22.474 predavača u visokom školstvu izgubilo je pravo držanja predavanja na privatnim fakultetima. 11 od 59 parlamentarnih zastupnika progresivne, dijelom prokurdske stranke HDP vlasti su uhitile i pozatvarale, optužujući ih da su pripadnici Kurdske radničke partije (PKK).

/Slobodna Dalmacija/M.L/HMS/