Fikret Abdić je svoje savjetnike postavljao na pozicije koje su nespojive sa njihovim funkcijama. Iako zakon to zabranjuje, niko ih zbog toga ne može kazniti.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Pet savjetnika načelnika Velike Kladuše Fikreta Abdića Babe mogli bi biti u sukobu interesa jer su istovremeno radili u općinskoj upravi i rukovodili javnim preduzećima ili udruženjima koja godišnje dobiju više od 10.000 maraka iz budžeta.
Abdićev savjetnik Ibrahim Mujić je predsjednik Skupštine Udruženja za zaštitu nezaposlenih dioničara „Agrokomerca“ koje je prošle godine načelnik finansirao sa 250.000 maraka.
Savjetnike Ismeta Hušidića, Sulejmana Ćufurovića i Refika Tabakovića Abdić je postavio za članove privremene uprave dva javna preduzeća, dok je Aladin Ćerimović izabran za člana na redovnom konkursu.
Iako Zakon o sukobu interesa to zabranjuje, oni nisu zabrinuti.
„To je naš lični problem. (…) Bavite se Vi drugim stvarima! Niste sud, niste ništa! Možete slobodno prijaviti, institucije nadležne rade svoj posao kad je u pitanju ovo što Vi pričate“, rekao je Ćerimović novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).
Međutim, u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) već pet godina ne postoji tijelo nadležno za provođenje Zakona o sukobu interesa koje bi zvanično moglo utvrditi kršenje Zakona i odrediti kaznu. Iako je Vlada FBiH prije tri godine poslala Nacrt Izmjena Zakona Parlamentu, o njemu se do sada nije raspravljalo.
Fikret Abdić je nakon odsluženja kazne za ratne zločine postao načelnik Općine Velika Kladuša. (Foto: CIN)
Brza podjela duplih pozicija
Fikret Abdić Babo je široj javnosti poznat po dvije stvari: prije rata je stvorio prehrambenog giganta „Agrokomerc“, a u ratu je osnovao neustavnu Autonomnu pokrajinu Zapadna Bosna (APZB) čija se vojska borila protiv Armije BiH. Nakon poraza vojske APZB-a Abdić je otišao u Hrvatsku.
Tamošnji Vrhovni sud ga je 2005. godine osudio na 15 godina zatvora za ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika. Izašao je iz zatvora nakon odslužene dvije trećine kazne, a 2016. godine je izabran za načelnika Velike Kladuše.
Dan nakon preuzimanja mandata Abdić je imenovao Sulejmana Ćufurovića i Hasana Galijaševića za savjetnike. Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji mu je dozvoljavao samo dvije pozicije, ali ga je on promijenio, dodavši još sedam savjetnika. Imenovao je: svog sina Ervina Abdića, kćerku Edinu Abdić-Pleho, Refika Tabakovića, Aladina Ćerimovića, Ibrahima Mujića, Huseina Delića i Ismeta Hušidića.
U tom periodu, brzom raspodjelom pozicija, načelnik Abdić je postavio Ćufurovića i Hušidića u privremeni Nadzorni odbor Javnog komunalnog uslužnog preduzeća „Komunalije“, a Tabakovića u privremeni Nadzorni odbor Javnog preduzeća „Veterinarska stanica“.
Međutim, niti ih je Abdić smio predložiti niti su oni to smjeli prihvatiti.
Prema federalnom Zakonu o sukobu interesa, savjetnici ne mogu biti istovremeno u organima vlasti i u nadzornim odborima javnih preduzeća. Za ovakvo kršenje Zakona propisana je kazna zabrane kandidovanja u periodu od četiri godine te novčana kazna od 1.000 do 10.000 maraka. Ćufurović, Hušidić i Tabaković ne moraju brinuti da li će biti kažnjeni jer u FBiH ne postoji tijelo koje bi ih moglo sankcionisati.
Do 2013. godine to je mogla uraditi Centralna izborna komisija, ali je izmjenom državnog Zakona nadležnost prebačena na Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa koja u FBiH nikada nije formirana.
„Trenutno se nikome ko prekrši Zakon o sukobu interesa ne može dogoditi ništa“, kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH.
Godinama se čeka usklađivanje federalnog i državnog zakona, ali Korajlić ne misli da će se to uskoro desiti. Ukoliko bi Komisija ipak bila formirana, mogla bi ispitivati predmete stare četiri godine. Prema tome, slučajevi ova tri savjetnika su skoro na pola puta do zastare.
Ćufurović je novinarima CIN-a rekao da ne zna da li je bio u sukobu interesa. Kaže da je u novembru prošle godine podnio ostavku na mjesto savjetnika načelnika, ali njegovo razrješenje nije ozvaničeno kroz službene novine. I on i Hušidić tvrde da su u „Komunalijama“ bili samo nekoliko mjeseci, međutim ni za to nema zvanične potvrde. Kada su novinari CIN-a Hušidiću rekli da Zakon zabranjuje savjetniku da bude u upravi javnog preduzeća, odgovorio je:
„Dobro, šta onda?“
Ibrahim Mujić savjetuje načelnika i rukovodi udruženjem kojem je načelnik dao četvrtinu miliona maraka. (Foto: CIN)
Ulaskom Abdićevih savjetnika u Upravu „Komunalija“ počelo je velikodušno subvencioniranje ovog preduzeća. Prema Izvještaju o izvršenju budžeta, koji nije usvojen jer ga je načelnik Abdić povukao sa dnevnog reda sjednice Općinskog vijeća, u 2017. godini im je isplaćeno 1,17 miliona KM. U ovoj godini Abdić je za njih planirao izdvojiti 1,95 miliona maraka. Najmanje tri godine prije dolaska Abdića na čelo općine subvencioniranje „Komunalija“ nije bila praksa.
Trenutni vršilac dužnosti direktora preduzeća je Amir Đogić, Abdićev kolega iz Laburističke stranke. Iako je prvobitno pristao da govori o načinu utroška ovog novca, uoči razgovora se predomislio i uz uvrede upućene novinarima CIN-a odbio susret.
Savjetnik Tabaković kaže da je bio predsjednik privremenog Nadzornog odbora „Veterinarske stanice“ oko šest mjeseci, ali ne zna da je time potencijalno prekršio Zakon o sukobu interesa. Iako je preuzeo funkciju savjetnika načelnika, nije proučio pravila koji se na njega odnose.
„Pa ne, jer imamo pravnika. Onda tu nismo baš nešto previše istraživali“, objasnio je.
Nakon njega, u oktobru 2017. godine, na ovu poziciju je konkursom izabran Aladin Ćerimović. Iako je dostavio izjavu da nije u sukobu interesa, Ćerimović tvrdi da je za to saznao kasnije pa je tada i podnio ostavku u javnom preduzeću.
Uprkos tom iskustvu on je u aprilu ove godine prihvatio prijedlog načelnika Abdića da opet uđe u upravu javnog preduzeća – ovaj put kao član privremene Skupštine „Vodovoda i kanalizacije“. Međutim, Općinsko vijeće o ovom prijedlogu nije htjelo raspravljati.
Kroz Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara „Agrokomerca“ su tokom proteklih godina prošli brojni prijatelji i savjetnici načelnika Abdića. (Foto: CIN)
Novac savjetniku, pravdanje načelniku
Načelnik Abdić je budžetom za prošlu godinu predložio grant kojeg prethodnih godina nije bilo – planirao je finansirati Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara „Agrokomerca“. U tom trenutku on je bio predsjednik Uprave ove organizacije.
Njegov prijedlog je usvojen krajem marta, a tri mjeseca kasnije načelnik Abdić je napustio Upravu Udruženja. Tek nakon toga Udruženju je isplaćeno 250.000 maraka, što je skoro trećina novca planiranog za sve neprofitne organizacije u Velikoj Kladuši.
Ova organizacija je važna načelniku Abdiću jer zastupa dioničare i bivše uposlenike „Agrokomerca“, prehrambenog predratnog diva kojim je rukovodio dvije decenije. Krajem osamdesetih godina Abdić je uhapšen zbog sumnjivog poslovanja „Agrokomerca“. Poslije rata preduzeće je prešlo u vlasništvo FBiH i postalo dioničko društvo.
Abdićeva slika i stara titula i danas stoje na portalu Udruženja.
Njegov savjetnik Ibrahim Mujić je ovlaštena osoba u ovoj organizaciji. On živi i radi u Rijeci u Hrvatskoj, a četvrtkom i petkom dolazi u Veliku Kladušu da savjetuje načelnika.
„U kakvom sam ja sukobu interesa ako ja ne primam ništa u Udruzi?“, pitao je novinare CIN-a. Kada su ga podsjetili na Zakon, Mujić se nije pokolebao: „Pa eto, Vi ćete to sve fino napisati i uredu. Nikakvih primjedbi nemam“.
Ukoliko bi se zvanično utvrdilo da je Mujić u sukobu interesa, mogao bi platiti kaznu od 1.000 do 10.000 maraka.
Načelnik Abdić je i ove godine planirao finansirati Udruženje sa 200.000 KM. „To novca je malo za ono što mi namjeravamo tužbi da podnesemo“, kaže Mujić. On objašnjava da su već podizali brojne tužbe za neisplaćene plaće i uvezivanje staža.
Bivši i sadašnji članovi Udruženja kažu da ono nikada nije imalo podršku Općine kao sada. Njima je načelnik odobrio sredstva uz uvjet da Izvještaj o utrošku dostavljaju njemu.
Dinko Ljubijankić, vijećnik Demokratske narodne zajednice, nije zadovoljan ovakvim načinom pa je u martu ove godine predložio da Udruženje podnese Izvještaj o utrošku sredstava i Općinskom vijeću. „Da samim tim mi vidimo da li je opravdanost tih sredstava dobra“, objašnjava Ljubijankić svoj prijedlog.
Općinsko vijeće, u kojem skoro većinu čine članovi Abdićeve Laburističke stranke, nije podržalo ovaj prijedlog.
Udruženje za zaštitu nezaposlenih dioničara „Agrokomerca“ postoji skoro 20 godina. Novinari CIN-a su ga posjetili u vrijeme ažuriranja spiska članova. Sekretar Armin Redžić kaže da proteklih godina nisu puno radili, ali „sada je to krenulo na jedan novi nivo“.
Na pitanje novinara CIN-a kako će utrošiti grant koji su dobili od Općine, Redžić je odgovorio: „Tekuće, normalne, redovne poslove. Krenut ću od poslovnog prostora, tih nekih općih troškova pa do konkretnih angažiranja raznih eksperata“.
Fuad Sulejmanagić, vijećnik Stranke demokratske aktivnosti, kaže da podržava izdvajanje novca za obespravljene radnike „Agrokomerca“ ukoliko će taj novac pomoći direktno njima. Međutim, on ne vjeruje da će se to desiti.
„Ovo što je urađeno prebacivanjem ovih sredstava ja znam i sumnjam da će ona biti potrošena u političke svrhe, odnosno u kampanju“, rekao je na sjednici Općinskog vijeća Sulejmanagić.
Načelnik Abdić nije želio razgovarati sa novinarima CIN-a.
„Ja imam veći broj savjetnika jer imam drugi program rada, ne onaj koji ste vi dobili kao vijećnici. (…) A vi ćete vidjeti iz rezultata mojih programa – to su nemjerljive stvari“, obećao je načelnik Abdić u oktobru 2017. godine na Općinskom vijeću.
wpDiscuz