PRIJEDLOG NAŠE STRANKE Tko je Boris Falatar, kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH?

Dok se tek očekuju reakcije, znakovito je da svojim kandidatom, ali i oglušivanjem na pozive predsjednika SDP-a Nermina Nikšića kao i DF-a i Građanskog saveza, stranaka koje su, zapravo, proizišle iz samog SDP-a, Naša stranka šalje poruku da oni u ‘SDP-ovim ujedinjenjima’ i predizbornim koalicijama neće sudjelovati. No, šalju poruku i Željku Komšiću da se odrekne kandidature za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ali i razobličuju SDP BiH kao prvenstveno “bošnjačku stranku” jer, kako Dnevni list doznaje, njihov jedini kandidat za Predsjedništvo bit će Denis Bećirević za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda.

Nedavna izjava predsjednika Naše Stranke Predraga Kojovića u emisiji Face TV, kako ta stranka ima svoga kandidata za Predsjedništvo BiH za listopadske izbore pokazala je da u ovoj stranci “ne pije vodu” priča o ujedinjenju ljevice, na kojoj u posljednje vrijeme insistiraju političke opcije lijevog spektra u BiH – SDP, DF i Građanski savez.

Kako Dnevni list doznaje iz izvora u Našoj stranci, radi se o mladom ekonomisti i diplomatu Borisu-Boriši Falataru koji će, sada je to izvjesno, biti kandidat za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda. Falatar je manje poznat domaćoj bh. javnosti jer se već od tinejdžerskih dana školovao te potom i gradio uspješnu karijeru u inozemstvu.

Izgledno pet kandidata za hrvatsku stolicu u Predsjedništvu

Sada, kako stvari stoje, za člana Predsjedništva BiH iz reda najmalobrojnijeg, konstitutivnog naroda u BiH, Hrvata, kandidirati će čak pet kandidata.

Jerko Ivanković Lijanović iz Narodne stranke Radom za boljitak (NSRZB) koji je svoju kandidaturu najavio već prije više od dvije godine, a još uvijek je u namjeri kandidature odlučan i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić. Izvjesno je da će i HDZ 1990 imati svog kandidata, a sve su glasnije špekulacije – kandidatkinju dr. Dianu Zeleniku, dok će posve sigurno kandidata imati i najjača stranka s hrvatskim predznakom, HDZ BiH, i to najvjerojatnije predsjednika ove stranke dr. Dragana Čovića.

Boris-Boriša Falatar, politički neaktivan, po mnogima autsajder, novo je ime u ovom nizu i za očekivati su negativne reakcije od strane HDZ-a BiH, a vjerojatno i od strane HDZ-a 1990.

Iako predsjednik Naše stranke Predrag Kojović u javnost nije izašao s imenom kandidata, već neki dužnosnici ove stranke, a među njima i Nera Nerina, vijećnica u Visokom, javno obznanjuju da je upravo Falatar njihov kandidat za Predsjedništvo BiH.

“Imat ćemo kandidata za člana Predsjedništva BiH. To je osoba koja je jedna potpuno druga BiH. To je jedan izuzetan Bosanac i Hercegovac, koji posao u Predsjedništvu ne gleda kao boks meč gdje svoje protivnike tučete. To je čovjek koji će BiH odvesti u centar europskih institucija i Parizu, i Londonu, i Bijeloj kući. To je jedan čovjek koji je svjetski a naš, koji govori četiri ili pet jezika”, kazao je Kojović, gostujući u Face TV-u.

Ne žele ujedinjenje sa SDP-om i DF-om

Dok se tek očekuju reakcije, znakovito je da svojim kandidatom, ali i oglušivanjem na pozive predsjednika SDP-a Nermina Nikšića kao i DF-a i Građanskog saveza, stranaka koje su, zapravo, proizišle iz samog SDP-a, Naša stranka šalje poruku da oni u ‘SDP-ovim ujedinjenjima’ i predizbornim koalicijama neće sudjelovati.

No, šalju poruku i Željku Komšiću da se odrekne kandidature za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ali i razobličuju SDP BiH kao prvenstveno “bošnjačku stranku” jer, kako Dnevni list doznaje, njihov jedini kandidat za Predsjedništvo bit će Denis Bećirević za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda.

Na nedavno pitanje voditeljice i urednice Duške Jurišić u emisiji FTV ‘Pošteno’ kako će pobijediti SDA, predsjednik DF-a Željko Komšić rekao je:”Zajedno, to zajedno možemo uraditi. Ako smo zajedno i ako tome još dodamo Našu stranku, mislim da možemo”. Izgleda da u ovom “filmu” nema Naše stranke koja je, kako se čini, odlučila biti “samostalni strijelac” na ljevici. Koliko će to imati rezultata – ostaje sačekati do listopadskih izbora.

Također, odustajući od prvobitne namjere da će imati sva tri kandidata za Predsjedništvo, SDP će se deklarirati kao prvenstveno bošnjačka stranka, pri tom potvrđujući takvu tvrdnju i od strane predsjednika HDZ-a Dragana Čovića. S druge strane, moguć je i scenarij da i SDP i DF podrže kandidata Naše stranke, što bi rezultiralo Komšićevim odustajanjem od kandidature, ali i omekšalo stavove Naše stranke o koaliciji s jakim strankama ljevice.

Ipak, ono što je potpuno jasno jest da Borišu Falatara, kao kandidata Naše stranke za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda, svakako neće prihvatiti političke opcije s hrvatskim predznakom, smatrajući isto novim političkim atakom i majorizacijom Hrvata u BiH

Ipak, tko je Boriša Falatar?

Ovaj rođeni Sarajlija, 43-godišnji Boris Falatar, nije previše poznat bh. javnosti, no ima zavidnu inozemnu karijeru. Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu, diplomirao je na Američkom sveučilištu u Parizu gdje je diplomirao ekonomiju. Postdiplomske studije na Londonskoj školi ekonomije (London SchoolofEconomics), gdje je studirao i magistrirao. Kasnije je pohađao Harvard Kennedy School.

Oženjen je Milicom Zatezalo i roditelji su troje djece, Lune, Hane i Ivana. Otac mu je Hrvat, Miljenko Falatar, a majka Bošnjakinja Dženana Balagija, potomak obitelji Džemala Bijedića i Nurije Pozderac.

Nakon završetka postdiplomskih studija, Falatar se pridružio se Međunarodnom komitetu Crvenog križa. Nakon povratka u Ujedinjene nacije radio je kao međunarodni javni službenik zadužen za odnose UNESCO-a s državama članicama. Od 2008. do 2011. godine, Falatar je radio UN-u u New Yorku, predstavljajući UNESCO u Generalnoj skupštini UN-a, ECOSOC-u i Vijeću sigurnosti.

Tada je bio koordinator UNESCO-a za odgovor na krizne situacije, nadgledajući humanitarne i razvojne operacije u Južnom Sudanu, Libiji, Siriji, Iranu i Palestini. Bio je član kabineta generalnog direktora UNESCO-a Irine Bokove u vrijeme kada je kandidirala za položaj generalnog tajnika UN-a. Falatar je bio zadužen i za odnose s Izraelom i Palestinom. Tijekom desetogodišnjeg perioda savjetovao je pet predsjednika UNESCO-a.

Hoće li bogat životopis kandidatu Naše stranke za Predsjedništvo biti olakšavajuća ili otežavajuća okolnost, hoće li on biti “legitimni predstavnik Hrvata” i kakva će biti reakcija legitimnih hrvatskih političkih predstavnika ili će, što je vrlo izvjesno, i on biti zabilježen kao novi ‘slučaj Komšić’? Pitanja su brojna, no neki odgovori već sada se naziru.

Dnevnik.ba