Građanski koncept nije univerzalna vrijednost, niti je univerzalno primjenljiv ni u Europskoj uniji, izjavila je potpredsjednica odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta, osvrćući se na tvrdnje političkog i medijskog Sarajeva da je građanski koncept europska vrijednost, a konstitutivnost boljševička, javlja Hrvatski Medijski Servis.
– Upravo je obrnuto od onog što se tvrdi iz Sarajeva. Više je primjera višenacionalnih, konsocijalnih demokracija u Europskoj uniji, koje zbog prirode sastava svog stanovništva nemaju tendenciju biti građanskima u smislu konstrukcije vlasti na principu jedan građanin- jedan glas, kazala je Šuica sudjelujući u političkom magazinu Argumenti Naše tv iz Mostara.
Govoreći o tome što su smjernice Europske unije za institucionalne reformame u BiH ona je kazala da su smjernice EU iskazane u nekoliko navrata u rezolucijama Europskog parlamenta, a to su poštivanje konstitutivnosti naroda i ostvarivanje prava svakoga od tri naroda i ostalih.
-U konačnici ni sama Europska unija nije utemeljena na građanskom konceptu, čak nije ni federacija, već unija suverenih država tj. konfederacija, kazala je Šuica.
Osvrćući se na jučerašnji trilateralni sastanak čelnika BiH, Hrvatske i Srbije u Mostaru kazala je kako rezultati tog sastanaka nisu spektakularni, ali je, po njezinom mišljenju, dobro što je do njega došlo.
Kazala je i kako je izgradnja Pelješkog mosta neupitna jer se njime povezuje ne samo Hrvatska, već i Europska unija koja će taj projekat financirati sa 85 posto sredstava.
Govoreći o potrebi izmjena Izbornog zakona Šuica je kazala kako se nada da će se postići dogovor o implementaciji presude Ustavnog suda BiH.
-Loše bi bilo da djeluje visoki predstavnik, nadam se da će biti dovoljno mudrosti da se prihvate izmjene izbornog zakona,jer ako se ne bi provela presuda Ustavnog suda BiH ne znam kako bi se onda proveli rezultati izbora, kazala je.
Komentirajući stlana spočitavanja sarajevskih političkih stranaka i medija Hrvatskoj da se mješa u unutarnje stvari BiH kada naglašava potrebu izmjena Izbornog zakona, kako bi se osiguralo da i Hrvati mogu izabrati svoje predstanike u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta FBiH, Šuica je kazala:
– Hrvatska je potpisnica Daytonskog sporazuma, pa smo se dužni brinuti o njegovoj provedbi, uz to naša je i ustavna obveza briga o Hrvatima u BiH. Treće Hrvatska je punopravna članica EU. Također, treba imati u vidu da su i svi Hrvati koji imaju i državljanstvo Hrvatske, osim što su i hrvatski i državljani EU. Hrvatska nastupa s tih pozicija. Mi hrvatski zastupnici uspijeli smo 2014.,2015. i 2016. načelo federalizma i supstidijarnosti unijeti u rezolucije Europskog parlamenta i mi od tog standarda nećemo odustati. To znaju i gospodin Hahn i gospođa Mogherini i gospodin Juncker, s kojima vodimo ozbiljne razgovore o ovoj temi i oni točno znaju kakvo je stanje u BiH i što mi želimo postići, kazala je Šuica.
Precizirala je kako Hrvatska ne želi biti patron, ali želi pomoći svojim iskustvom i BiH i drugim zemljama zapadnog Balkana na europskom putu.
– Ja mislim da BiH zaslužuje bolje, a to bolje bit će kada sva tri naroda budu konstitutivna i de facto, a ne samo de jure, kazala je Šucia sudjelujući u političkom magazinu Argumenti Naše tv iz Mostara.
U političkom magazinu Argumenti o tome što su prijeporna pitanja u odnosima BiH, Hrvatske i Srbije govorili su i dr. Dražen Barbarić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, dr Gorden Radić, dekan Fakulteta za međunarodne odnose i diplomaciju i geopolitički analitičar Pejo Gašparević./HMS/
wpDiscuz