Od stvaranja prve države Južnih Slavena, koja će s vremenom prerasti u Jugoslaviju, prošlo je točno jedno stoleće, a čak i spominjanje imena zemlje koja se dezintegrirala početkom 1990-ih u krvavim ratovima izaziva različite i, uglavnom, jake emotivne reakcije, piše Al Jazeera Balkans.
Jugoslavenska ideja potekla iz Hrvatske
Povjesničare i filozofe zabrinjava falsificiranje historijskih istina i reducirano predstavljanje historije, u kojem se motivi za stvaranje Jugoslavije uvijek ili izbacuju iz narativa ili guraju duboko na marginu. Jugoslavija je nastala kao težnja naroda slavenskog juga da ostvare slobodu u nezavisnom političkom uređenju, a sve ostalo jesu pogrešne interpretacije prošlosti.
– Stvaranje Jugoslavije, koja je ispočetka formirana kao Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), bio je rezultat težnji naroda da se oslobode imperijalnog jarma, a politički uvjeti stekli su se tek krajem Prvog svetskog rata, kad postaje jasno da Austro-Ugarska monarhija prestaje postojati i kad iz SAD dolazi politička poruka koja omogućuje nacionalnu samostalnost – objašnjava uvjete iz kojih je nastala Jugoslavija povjesničar iz Sarajeva Husnija Kamberović.
Kamberović kaže da je većina tadašnjih političkih elita željela stvaranje jugoslovenske države i da je stvaranje te države tada odgovaralo većini naroda. Hrvati i Slovenci bili su nezadovoljni položajem u Habsburškoj monarhiji, objašnjava Kamberović, dodajući da je stvaranje Jugoslavije otvaralo nove perspektive nacionalnog razvoja.
– Crnogorci su imali različite poglede, bili su prilično podeljeni, između ostalog, i zbog toga što su od 1878. funkcionirali kao nezavisna država sa vlastitom dinastijom, ali su i oni krajem rata prvo proglasili ujedinjenje sa Srbijom, koja se 1. 12. 1918. ujedinila sa Državom Slovenaca, Hrvata i Srba u jedinstveno Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. Možda su najnezadovoljniji bili Makedonci, koji su imali negativno iskustvo iz Balkanskih ratova 1912/1913, kao i Muslimani u Sandžaku i Albanci na Kosovu, s obzirom na to da su oni taj ulazak u jugoslavensku državu doživljavali ne kao okvir za vlastitu afirmaciju nego kao neku vrstu okupacije – kaže ona.
„Jugoslavija – najbolja povijesna opcija za Hrvate“
– Ironično, danas se jugoslavenska ideja, koja je nastala u krugu napredne hrvatske inteligencije onog vremena, najviše osporava u Hrvatskoj, a jugoslavenska država najnegativnije konotacije dobija upravo iz hrvatskih intelektualnih i političkih krugova. Jugoslavija je bila najbolja povijesna opcija za Hrvate – kaže povjesničar iz Zagreba Tvrtko Jakovina.
Formiranjem Jugoslavije spriječeno je stvaranje „Velike Srbije“, tvrdi Jakovina, koji objašnjava da bi dijelovi današnje Hrvatske ponudom, koju je dobio, pa odbio predsjednik Vlade Srbije Nikola Pašić, pripale Srbiji.
– Vlada Srbije imala je dvije opcije i dva rješenja i jedno od njih je bilo stvaranje „Velike Srbije“ okupljanjem srpskih zemalja ili okupljanjem zemalja na kojima žive isključivo Srbi ili stvaranje velike južnoslavenske države koja će se protezati od Karavanki do Vardara – dodaje on.
Da nije došlo do stvaranja Jugoslavije i da je Pašić prihvatio ponudu Antante, državni prostor Južnih Slovena izgledao bi bitno drugačije, a Hrvati vjerovatno nikad ne bi uspijeli da ostvare svoju nacionalnu, političku i kulturnu autonomiju. Mnogi danas ne razumiju da bi bez Jugoslavije prostor hrvatskih zemalja ostao rascjepkan na nekoliko dijelova.
Pašićeve ambicije veće od „Velike Srbije“
Kad govori o ponudama Antante Nikoli Pašiću i njegovom odbijanju, Kamberović podseća da je dogovor podrazumijevao da Srbija dobije Bosnu i Hercegovinu i dio Dalmacije, ali je isto tako podrazumjevao da se Srbija, u korist Bugarske, odrekne istočne Makedonije i još nekih dijelova koji su u Srbiji smatrani „srpskim nacionalnim interesom“. Pašićeve ambicije bile su veće od „Velike Srbije“.
– Pašić je to odbio iz mnogo razloga, a mislim da je ključno bilo njegovo uvjerenje da se time ne rješava srpsko nacionalno pitanje. On je smatrao da se srpsko nacionalno pitanje može riješiti stvaranjem države veće od „Velike Srbije“. Međutim, sukobi koji su počeli odmah nakon njenog stvaranja nisu opravdali prvobitne nade – zaključuje Kamberović.
wpDiscuz