MARJANOVIĆ: Ovoj državi treba jedan predsjednik, ali to se neće desiti preko noći

Sarajevski znanstvenik, rektor Internacionalnog Burch univerziteta u Sarajevu, suradnik Instituta za antropologiju u Zagrebu, jedan od osnivača pokreta Socijaldemokrati IgG te odnedavno i član predsjedništva Naše stranke Damir Marjanović u intervjuu za Klix.ba govorio je o aktivnostima i planovima stranke kojoj se priključio krajem 2017. godine, predstojećim izborima u BiH, kandidatu Naše stranke za člana Predsjedništva BiH, ujedinjenju ljevice…

Na početku razgovora Marjanović nam govori kako je u protekla dva mjeseca imao priliku upoznati veliki broj aktivnih članova i simpatizera Naše stranke, počevši od skoro svih općinskih odbora, preko foruma mladih, do članova rukovodećih organa.

“Kroz sve te kontakte, skupove i tribine koje smo realizirali širom BiH jasno se može osjetiti pozitivna energija i spremnost da se svi zajedno uhvatimo ukoštac sa izazovima koje donosi ova 2018. godina. Ono što posebno raduje jeste međusobno uvažavanje stavova te neisticanje ličnih interesa u prvi red.

Ogromna većina članova Naše stranke, kako onih koji su tu već godinama i koji rade odličan posao, tako i onih koji su se pridružili u proteklih nekoliko mjeseci, su sposobni i vrijedni ljudi koji su ušli u politiku da bi popravljali ovo društvo i osigurali novim generacijama sve dobro što i zaslužuju, a što se svima nama uskraćuje već desetljećima. Ukratko, taj osjećaj da su ideja, principi i program mnogo bitniji od ličnih interesa čini se pomalo nestvarnim za okruženje u kojem živimo, no upravo to i jeste osnovna snaga Naše stranke”, kazao nam je Marjanović.

Članovi IgG pokreta koji su pristupili Našoj stranci od prvog dana su se uključili u rad postojećih organa i tijela Naše stranke te se zajedno s ostalim kolegama, kaže Marjanović, pripremaju za sve ono što donosi jedna izborna godina.

Na pitanje je li IgG pokret donio nove modele i planove u Našu stranku, cijenjeni sarajevski profesor odgovara nam da su planovi članova IgG pokreta u potpunosti isti kao planovi ostalih članova Naše stranke.

“Nema tu nikakve podjele, elitizma ili, ne daj Bože segregacije.

Vrijedno se radi na kreiranju programa, jačanju strukture i svega onoga što treba učiniti da se opravdaju velika očekivanja koja su glasači, ali i cjelokupna javnost stavili pred Našu stranku.

Dakle, svi zajedno radimo punom parom, na veliku žalost oponenata koji bi voljeli da nije tako”, ističe Marjanović.

Na posljednjim lokalnim izborima Naša stranka je završila kao druga najsnažnija stranka u Sarajevu, odmah iza SDA. Pitamo Marjanovića da li je 2018. pravi trenutak za stubu više, na što nam kaže da je pravo vrijeme da se krene naprijed.

“Uvjerenja sam da Naša stranka u ovom momentu ima kapacitet ne samo da ostvari odlične rezultate na sljedećim izborima kako u Sarajevu, tako i izvan glavnog grada BiH, nego i da preuzme ulogu lidera u preoblikovanju političke scene ove države. Sve je sada u našim rukama i siguran sam da ćemo ovaj pozitivan stranački momenat i fenomenalan ljudski potencijal maksimalno iskoristiti te da ćemo na taj način stvoriti uvjete za kreiranje novih pozitivnih političkih tokova koje svi priželjkujemo i koje ova zemlja zaslužuje”, optimistično ističe Marjanović.

Naša stranka, kaže Marjanović, još nije odlučila da li će imati svog kandidata za člana Predsjedništva BiH na Općim izborima 2018. godine, ali je njen stav o tročlanom Predsjedništvu nepromjenjiv.

“Cijela ova priča o kandidatu za člana Predsjedništva i sve ono negativno što se može čuti u medijima proteklih sedmica i mjeseci, još jednom ukazuje na činjenicu koliko je postojeći model “kolektivnog Predsjedništva” neodrživ, skup i diskriminirajući. Zamislite samo koliko bi se škola moglo rekonstruirati i koliko bi se novih vrtića moglo otvoriti novcem koji je utrošen za gorivo, rezervne gume i kojekakve savjetnike članova Predsjedništva u proteklih 20-ak godina. Naša stranka ima jasan stav o tom pitanju i smatra da ovoj državi treba jedan predsjednik koji će biti biran u Parlamentu, a ne kroz direktne izbore. No, za takvo što je potrebno mijenjati dosta toga u ovoj državi i svjesni smo da se to neće desiti preko noći. Čini mi se da će se i ove godine bespotrebno mnogo energije, novca i vremena u kampanji potrošiti na priču o članu Predsjedništva. Mnoge stranke, posebno ove koji su na vlasti ili koje su bile na vlasti, će tim kandidatima i njihovim karizmama očigledno probati ‘zamaskirati’sve ono što nisu dosad uradili i sve ono to neće znati uraditi u budućnosti”, smatra Marjanović.

On nam dalje otkriva kako članovi Naše stranke intenzivno razgovaraju o njihovom kandidatu na izborima te da će javnost na vrijeme biti obaviještena da li će imati svog kandidata ili će podržati nekog drugog.

“Naša stranka, ako se i bude odlučila da ima svoga kandidata, neće glasačima nuditi samo lične karizme, lijep izgled ili, pak, još jednu ‘šarenu lažu’. Upravo obratno, ako bude istakla svoga kandidata ili kandidatkinju, onda će to biti osoba koja će jasno znati da prezentira sve ono što djevojke i momci iz Naše stranke mogu i hoće pozitivno promijeniti u ovoj državi kada im se za to pruži prilika”, naglasio je sarajevski profesor.

Polovinom prošle godine Marjanović je na novinarska pitanja o kandidaturi za člana Predsjedništva BiH jasno odgovarao kako ne želi ući u najviši izvršno-zakonodavni organ naše države. Njegovo mišljenje nije se promijenilo ulaskom u Našu stranku te nam je kratko rekao: “I dalje nemam ambicija da budem član Predsjedništva”.

Marjanović bi bio sretan kada bi se stvorili uvjeti za formiranje jednog jakog i principijelnog lijevog bloka na prostoru cijele BiH, s jasnim političkim idejama i ciljevima. Međutim, skeptičan je u vezi s ujedinjenjem ljevice zbog nesuglasica njenih političkih predstavnika.

“Nažalost, realnost je drugačija i u ovom momentu, i pored pojedinih pozitivnih pomaka, sva ta zbivanja u vezi s ujedinjenjem mogu biti opisana poznatim naslovom Lenjinove knjige: ‘Korak naprijed, nazad dva’. Čini se da je ljevica i dalje opterećena ličnim ambicijama pojedinih lidera i dubokom podijeljenošću osobnih interesa pojedinih ‘bitnih članova’ vodećih stranaka. U biti, i pored relativno jedinstvenog stava glasača ljevice, trenutno se ne nazire jedinstven stav njenih političkih institucija. Stoga bi bilo nerealno očekivati da se u ovako kratkom vremenskom roku prevaziđu sve te nesuglasice i otvorena pitanja te da se desi i institucionalno predizborno ujedinjenje ljevice. No, to ne treba posmatrati kao kraj i terminaciju cijelog ovog procesa. Naime, čini se da bi se fokus tog jedinstvenog djelovanja trebao sada projicirati na postizborni period, jer sve ukazuje na to da će ljevica tada imati šansu da pokaže i dokaže svoju principijelnost o nekoaliranju s nacionalnim strankama i međusobnoj saradnji za koju se govori da je neophodna. No, i u tom periodu najbitnija stvar će biti ujedinjenje ljevice u idejama, programima i dobrobiti društva, i trebati će izbjeći zamku ujedinjenja ljevice za ‘osvajanje fotelja'”, kazao nam je Marjanović.

Na kraju razgovora Marjanović naglašava kako je siguran da će se pokazati da bez jake ujedinjene lijeve ideje u svom najširem spektru ne može postojati ni jaka Bosna i Hercegovina.