Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini kazala je danas u Europskom parlamentu u Strasbourgu da je vrlo jasno da će EU sa zapadnim Balkanom dijeliti i zajedničku budućnost, što je i glavna politička poruka iz Strategije proširenja Europske unije na zapadni Balkan.
Također je istakla da rokovi za ulazak u EU, kao što je indikativni datum 2025. godine, nisu krajnji rokovi te da je Strategija vrlo jasna. Naglasila je da je zapadni Balkan geografski dio Europe te da imaju isto naslijeđe, interes te je potvrdila jedinstvenu europsku perspektivu svih šest zemalja zapadnog Balkana.
– U proteklim godinama smo ostvarili rezultate koji se ne mogu pobrojati u regiji, investicije se povećavaju, međusobna trgovina je u porastu, sigurnost je sve snažnija i više koordiniramo našu vanjsku politiku – istakla je.
Mogherini je također naglasila da su dvije od šest zemalja, Albanija i Crna Gora, 100 posto usklađene sa vanjskom politikom EU.
Potvrdila je jedinstvenu europsku perspektivu za svaku od šest zemalja zapadnog Balkana na osnovu rezultata i ispunjavanja standarda koji su itekako dobro poznati.
Osvrnula se na reforme u regionu, ističući da su političari donijeli jasnu odluku da njihove zemlje uđu u Europsku uniju.
– Danas smo usvojili Strategiju i otvorili novi put. Idući mjeseci i godine će biti ambiciozni i intenzivni, jer se ovdje donosi izbor o budućnosti EU. Nećemo ostati na broju 27 i nadam se da će nas biti više. Iskazujemo odlučnost i spremnost, a idući mjeseci mogu biti ključni – kazala je.
Najavila je da će u travnju imati izvještaj Europske komisije, u svibnju summit u Sofiji, a u lipnju konkretnije zaključke Komisije.
Mogherini je također dodala da postoji šest vrlo konkretnih inicijativa koje podržavaju tekst Strategije, a čime su obuhvaćena sva područja, između ostalog vladavina prava, digitalna agenda, povezivanje i smanjenje rominga, sektor dobrosusjedskih odnosa i regionalna suradnja.
Europski komesar za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn smatra da je to povijesna prilika za regiju koja i povijesno pripada EU te treba da ima europsku perspektivu za sve zemlje zapadnog Balkana.
– Svi u regiji trebaju imati interes da rade na europskoj perspektivi i da se međusobno pomažu – naglasio je.
Također je dodao da su datumi i godine indikativni i okvirni datumi, ambiciozni, ali da nisu nemogući.
– Uvjeti se moraju ispuniti. EU neće prihvatiti ni jednu zemlju koja nije riješila svoja bilateralna pitanja i probleme – naglasio je.
Dodao je da bi to trebalo biti motivacija Kosovu da zaista proaktivno doprinosi pozitivnim ishodima dijaloga.
Istakao je da ovo može proizvesti pozitivan pritisak na političare, jer veliki broj građana zahtijeva ulazak u EU.
– Ili ćemo izvoziti stabilnost ili ćemo uvoziti nestabilnost. Govorimo o regiji od 80 milijuna ljudi. Ciljeve možemo ostvariti ne samo ako postoji perspektiva, već i konkretna inkluzija – kazao je.
Hahn je naglasio da su odlučili podržati svoje partnere kroz razradu šest osnovnih inicijativa, a to su vladavina prava, sigurnost, socio-ekonomski razvoj, povezivanje, digitalna agenda i pomirenje.
– Svih šest inicijativa je pretočeno u 57 konkretnih aktivnosti koje bi se trebale realizirati od 2018. do 2020. godine – dodao je.
Budući da su na pragu pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom, Hahn je kazao da ta inicijativa ne govori o dodatnim iznosima sredstava, već preraspodjeli postojećih u okviru proračunskih linija.
– Svima je jasno da je pred nama puno posla i očekujem da će ovo biti pozitivan impuls koji će donijeti optimizam i intenziviranje aktivnosti. Svi moraju raditi svoju zadaću – zaključio je Hahn