Iako je službeno očitovanje zastupnika o prijedlogu Izbornog zakona, koji je ranije usvojio Dom naroda, a predložio Klub Hrvata u tom domu, prolongirano za iduće zasjedanje, jasno je kako nema dovoljne potpore u donjem domu državnog parlamenta za njegovo usvajanje.
Ignoriranje zastupnika
Iz ranijih reakcija, posebno stranaka iz Sarajeva, ali i rasprave na protekloj sjednici Zastupničkog doma, može se zaključiti kako će prijedlog na glasovanju dobiti znatno manje od potrebna 22 glasa, piše Večernji list BiH.
Osim zastupnika stranaka iz Hrvatskog narodnog sabora, a njih je ukupno pet, potporu predloženom Izbornom zakonu dat će još samo šest zastupnika SNSD-a. Svoj stav oni su objasnili time da je predloženo rješenje mnogo bolje i pravednije od postojećeg.
Ostali zastupnici nisu htjeli čuti argumente hrvatskih kolega kako je predloženi Izborni zakon pokušaj da se jednom od tri konstitutivna naroda konačno omogući jedno od temeljnih demokratskih prava, a to je izbor legitimnih nacionalnih predstavnika, i to u onim institucijama koje su i uspostavljene zbog iskazivanja izborne volje i zaštite kolektivnih prava svakog od tri konstitutivna naroda u BiH.
Bošnjačke stranke, bez obzira jesu li formalno dio vlasti ili oporbe, iznose jednake “argumente” protiv hrvatskog prijedloga.
Optužuju HNS da ovakvim izbornim zakonodavstvom pojačava diskriminaciju i stvara preduvjete za stvaranje “trećeg entiteta”, što je postala dežurna babaroga za bošnjačku javnost. Posebno se ističe kako HDZ BiH kreira izborno zakonodavstvo koje bi toj stranci omogućilo da vječno ostane na vlasti, čime se, očito svjesno, iskrivljuje načelo hrvatskog prijedloga čija je suština da u vlasti bude ona ili one političke opcije kojima većina hrvatskog biračkog tijela da potporu na izborima. U kojoj je mjeri priča o parlamentarnoj većini i državnoj vlasti poljuljana, svjedoči i ponašanje srpskih stranaka u toj vlasti. Savez za promjene ne želi podržati hrvatski prijedlog, iako nema nikakve konkretne razloge za to. Otvoreno govore kako je to pitanje “za stranke iz Federacije” i glume neutralnost, ali u praksi se svrstavaju na stranu protivnika prijedloga Izbornog zakona.
Nema potpore ni iskrenosti
Koliko (ne)iskreno bošnjačke i srpske stranke u formalno vladajućoj koaliciji žele provedbu odluke Ustavnog suda BiH i reformu izbornog zakonodavstva svjedoči podatak da ni jedna od njih nije ni pokušala amandmanski djelovati na hrvatski prijedlog i eventualno ga popraviti.
Uz takav pristup teško je vjerovati u pozitivan ishod priče o reformi izbornog zakonodavstva, čak i uz posrednički angažman međunarodne zajednice.