JE LI OVO “ANTIDRŽAVNI” ČLANAK ZBOG KOJEG NAS “EL FATIHOVI SINOVI” PRISLUŠKUJU? Ratna hobotnica SDA po mjeri AID-a

Stranka demokratske akcije  nikada se nije odrekla svojih ratnih kadrova iz redova tzv. Armije BiH, MUP-a Republike BiH, AID-a. Brojni nekadašnji ratni kadrovi danas su ugledni članovi SDA, smješteni u institucijama BiH, obavještajno-sigurnosnom aparatu, Oružanim snagama BiH iako se  već dugi niz godina dovode se u vezu s ratnim zločinima, bilo kao nalogodavci ili (ne)posredni izvršitelji, financijeri terorističkih grupa po BiH i linkovima s mudžahedinima tijekom i nakon rata.

Nakon presude hercegbosanskoj šestorci pred Žalbenim vijećem Haaškog tribunala za udruženi zločinački pothvat i međunarodni oružani sukob u BiH, bh. pravosuđe izvelo je još jedan, u nizu brojnih pravosudnih igrokaza.

Hamdija Abdić  – Tigar, vijećnik SDA i  „dokazani patriota“

Posljednja takva epizoda slučaj je Hamdije Abdića – Tigra iz Bihaća. Tigar je zadnje tri godine vijećnik SDA u Gradskom vijeću Bihać. Uhićen je po nalogu Županijskog tužiteljstva Unsko-sanske županije s još četvoricom pripadnika tzv. Armije BiH zbog osnovane sumnje da je počinio zločin, odnosno, ubojstvo generala Hrvatskog vijeća obrane, Vlade Šantića, u ožujku 1995. Šantić je u večeri s 8. na 9. ožujak nestao i do danas nije pronađeno njegovo tijelo.  Abdić je 24 sata nakon lišavanja slobode, pušten, po nalogu Županijskog suda u Bihaću. Hrvatska javnost u BiH cijeni kako je nalogodavac ubojstva HVO-ovog generala, Vlade Šantića, zapovjednik 5. korpusa tzv. Armije BiH, Atif Dudaković.

Enes Jahić – vojni ataše OS BiH sudjelovao u zločinima nad Srbima u Konjicu?

Osim Tigra, uhićen je i Enes Jahić, visoki časnik Oružanih snaga BiH, trenutačno na dužnosti vojnog atašea Veleposlanstva BiH u Nizozemskoj. Državno tužiteljstvo Jahića dovodi u vezu s ratnim zločinima nad srpskim civilima u selu Bradina u Konjicu.  Jahić je  bio na čelu posebne policijske postrojbe iz Konjica tijekom napada na srpske civile u Bradini, a prošlog je tjedna uhićeno još 13 bivših  pripadnika tzv. Armije BiH i civilne policije MUP-a RBiH zbog zločina u Konjicu. Jahić je inače, 2014. odlikovan američkim ordenom za zasluge u zajedničkoj službi kao sudionik razmjene u stožer CENCOM-a, američkih oružanih snaga u Floridi gdje je radio na poslovima strateškog planiranja i vojnih analiza.

Senad Mašović, bivši pripadnik „Allahove vojske“ novi načelnik Zajedničkog stožera OS BiH?

U idućem razdoblju na čelu Zajedničkog stožera  Oružanih snaga BiH  trebao bi biti Bošnjak, a prema navodima medijima, izgledni je kandidat Senad Mašović koji uživa potporu SDA.

Mašović je inače bivši pripadnik 7. muslimanske brigade tzv. Armije BiH, a bio je i jedan od pukovnika pri Vojsci Federacije BiH u čiji je sasutav ušla i 7. muslimanska kao “Sedma viteška mehanizirana brigada“.  Bila je to vodeća bošnjačko-muslimanska postrojba u ratu u čijem su sastavu bili brojni mudžahedini uz tadašnje Muslimane.  Mašović je trenutačno zamjenik načelnika Zajedničkog stožera OS BiH. Vojne edukacije pohađao je u Turskoj nakon što  mu je Visoko vojno učilište u Zagrebu odbilo zahtjev za školovanje upravo zbog ratnog angažmana u 7. muslimanskoj.

Šemsudin Mehmedović – policajac,  parlamentarac, promotor terorizma i omiljeni kum mudžahedinima

Šemsudin Mehmedović, jedan je od osnivača SDA, ratni načelnik Policijske stanice Tešanj i načelnik Centra službe sigurnosti Doboj  sa sjedištem u Tešnju. Nakon rata bio je ministar unutarnjih poslova u Vladi Zeničko-dobojske županije a potom ministar prometa u komunikacija u Vladi ZDŽ. Bio je i zastupnik u Parlamentu FBiH i u dva mandata zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH. Mehmedović se s trojicom zastupnika razišao s SDA i sada djeluje kao zastupnik ispred Nezavisnog bloka u Zastupničkom domu PS BiH.

SIPA je Mehmedovića 2013. godine prijavila Županijskom tužiteljstvu ZDŽ-a zbog nedozvoljenog posjedovanja oružja i eksplozivnih materija, ali je Tužiteljstvo odustalo od istrage. U skrivenim podzemnim skladištima pronađeno je oko 800 punjenja za ručne raketne bacače iranske proizvodnje te oko 60 granata za bestrzajne topove.

Također, u srpnju 2013. Mehmedović je uhićen zbog sumnji da je počinio ratne zločine protiv srpskih civila na području Općine Tešanj, od proljeća 1992. do jeseni 1993. SIPA je Tužiteljstvu BiH podnijela i izvješće protiv Mehmedovića pod optužbama da je utjecao i prijetio svjedocima i policijskim službenicima SIPA-e tijekom uhićenja.

Mehmedović je prema navodima tada osumnjičen da je planirao, naređivao i osobno sudjelovao u uhićenjima, pritvaranju i ispitivanju srpskih civila. Pored toga, Mehmedović je bio osumnjičen i za nečovječno postupanje, zatvaranje, zastrašivanje i mučenja srpskih civila. Također, u ljeto 1993. policajci tzv. Armije BiH pretukli su srpskog civila koji je od posljedica i preminuo, a Mehmedović kao načelnik CSB-a nije učinio ništa na kažnjavanju počinitelja. Osim Mehmedovića, osumnjičen i uhićen je bio i Sead Dizdarević, policijski službenik MUP-a ZDŽ-a koji je zaposlen kao istražitelj u Odjelu kriminalističke policije  i Policijske uprave Tešanj. Povezuje ga se, upravo, s Mehmedovićem da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva jer je kao suizvršitelj sudjelovao u premlaćivanju srpskog civila iz Jelaha.

Amir Ahmić – časnik za vezu s Haaškim tribunalom i osumnjičenik  za ratne zločine

Uz Mehmedovićevo ime u kaznenoj prijavi, stajalo je i ime Amira Ahmića, časnika za vezu s Haaškim tribunalom, a nekadašnjeg  AID-ovca koji je također uhićen jer je postojala osnovana sumnja kako je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva, odnosno, planirao, izdavao naredbe i osobno sudjelovao u uhićenjima i pritvaranjima Srba u tom području.

Međutim, Državno tužiteljstvo nije dalo suglasnost za uhićenje Mehmedovića i drugih niti je o uhićenjima bio upoznat tadašnji postupajući tužitelj. Predmet “Mehmedović i drugi” nikada nije bio formiran, a SIPA je tada optužila Tužiteljstvo BiH da opstruiraju istragu. Tadašnji direktor SIPA-e bio je Goran Zubac koji je, znakovito, nakon naloga za uhićenjem Mehmedovića, i smijenjen.

Zeničke policajce obučavala „muslimanska braća“

Šemsudin Mehmedović već se dugi niz godina dovodi u izravnu vezu s ratnim zločinima, mudžahedinskim jedinicima, organizacijama koje financiraju terorističke aktivnosti. Dnevnik.ba već ranije je pisao kako je, upravo, Šemsudin Mehmedović, bio omiljeni kum mudžahedinskim borcima i Bošnjakinjama jer ih je, na taj način, nakon 1995. ostavljao u BiH i osiguravao im državljanstva BiH. Za vrijeme Mehmedovićevog upravljanja zeničko-dobojskim MUP-om, obuke bošnjačkim policajcima, vršili su bivši mudžahedini, i to pripadnici organizacije Muslimanskog bratstva.

Prava prijateljstva vječno traju: Mehmedović i zemlje Bliskog istoka

Inače, Mehmedović je nedavno trebao posjetiti jednu od NATO-ovih škola u Njemačkoj kao član Zajedničke komisije za obranu i sigurnost BiH pri Parlamentarnoj skupštini BiH, a prema navodima medija, nije dobio suglasnost američkih vlasti upravo zbog sumnjive ratne i poratne prošlost. Mehmdović je, inače, i član Grupe prijateljstva zemalja Bliskog istoka pri Parlamentarnoj skupštini BiH.

Abu Hamza pušten iz pritvora kada je Osmica došao na čelu OSA-e

Među Mehmedovićevim zastupničkim pitanjama našla su se i dva vezana za status “Abu Hamze”, odnosno Imada el-Misrija, mudžahedina koji je bio pritvoren u Imigracijskom centru u Istočnom Sarajevu, a pušten na slobodu prošle godine jer više nije “prijetnja po sigurnost BiH” i to naredbama  ministra sigurnosti u VM, Dragana Mektića i novog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Osmana Mehmedagića.

Šefik Džaferović: Tužiteljstvo naredilo neprovođenje istrage

Šefik Džaferović, potpredsjednik SDA, bivši načelnik policije (CSB)  u Zenici i Zavidovićima, a od 1996. bio je tajnik Agencije za informiranje i dokumentaciju (AID). Bivši je predsjednik Skupštine u Zeničko-dobojskom kantonu, odnosno, izaslanik u Domu naroda FBiH. Od 2000. godine Džaferović je u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, potom u Zastupničkom domu PS BiH. Aktualni je predsjedatelj Zastupničkog doma PS BiH.

Istragu protiv Šefika Džaferovića 2015. godine tražio je bivši potpredsjednik Federacije BiH, Mirsad Kebo,  koji je Državnom tužiteljstvu dostavljao dokumente koji navodno dokazuju Džaferovićevu  kaznenu odgovornost zbog prikirivanja ratnih zločina mudžahedina u mjestu Vozuća kod Zavidovića.  Međutim, Tužiteljstvo BiH izdalo je naredbu o neprovođenju istrage protiv Džaferovića.

Prema navodima Mirsada Kebe, u informaciji o Džaferovićevoj ulozi u ratu, a za što je kasnije rekao da je „ponosan“, stoji kako su on i Sakib Mahmuljin 18. 4. 1994. prilikom posjete Vozući imali saznanja o tome da je jednom srpskom civilu El – mudžahid odrubio glavu jer su bili udaljeni 10 metara od mjesta zločina.

Zastupnici SNSD-a nekoliko su puta tražili smjenu Šefika Džaferovića s mjesta predsjedatelja Zastupničkog PS BiH, a koju je podržao i Nikola Lovrinović ( HDZ BiH).

Osman Mehmedagić – od Alijinoj tjelohranitelja do direktora državne sigurnosne agencije

Od 2015. godine novi direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH je Osman Mehmedagić zvani Osmica.  U Mehmedagićevoj biografiji mrlje su iz ratne, ali i poratne prošlosti. Neposredno pred imenovanje dužnosnici SDA su govorili kako je „imenovanje je već dogovoreno u SDA i Predsjedništvu BiH“.  Mediji su pisali kako je Mehmedagić imenovan na zahtjev Bakira Izetbegovića, lidera SDA i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Mehmedagić je ranije bio načelnik Odjela za tajno praćenje i osiguranje osoba u OSA-i.  Mehmedagića srpski mediji u BiH dugi niz godina dovode u vezu s ratnim zločinima počinjenim nad kolonom vojnika JNA u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici 1992. godine, terorizmom i organiziranjem dolazaka mudžahedina u BiH.

Bivši je pripadnik bošnjačke službe, odnosno, Agencije za istrage i dokumentaciju (AID) koja se neslužbeno smatra odgovornom  za mnoga politička ubojstva u BiH. Osim toga, Mehmedagić je javnostima poznat kao tjelohranitelj Alije Izetbegovića i pripadnik jedinice „Biseri“ tzv. Armije BiH.  Osim u AID-u, Mehmedagić je neko vrijeme radio i u tadašnjoj Federalnoj obavještajnoj službi. Vojne obuke prošao je u Turskoj.

Hasan Čengić – imam, logističar tzv. Armije BiH  i financijer terorističkih napada 11. rujna 2001. ?

Hasan Čengić bivši je tehnički tajnik središnjice SDA u Sarajevu i pomoćnik zapovjednika Glavnog stožera tzv. Armije BiH. Čengić je za vrijeme rata u BiH bio glavni logističar tzv. Armije BiH. Radio je i kako imam u Stocu i Zagrebu. Od nedavno je ponovno  član  Sabora Islamske zajednice BiH.

Čengića mediji dugi niz godina dovode u vezu s financiranjem terorističkih grupa i organizacija u BiH, regrutiranje mudžahedina iz bliskoistočnih zemalja u BiH. Neko vrijeme bio je zastupnik u Parlamentu FBIH, izaslanik u Domu naroda PS BiH i sabornik u Saboru IZ-a u dva mandata.  Američke službe su 1996. tražile od Alije Izetbegovića da Čengića smijeni s mjesta zamjenika ministra obrane.  SDA je tada ocijenila  “da rad i djelovanje Hasana Čengića na poslovima nabavke oružja nije bio protivan stavovima i odlukama najviših organa Stranke”.

Mediji u BiH navodili su  i kako je antikorupcijski tim OHR-a vodio istragu protiv Hasana Čengića jer je navodno „vlastoručno potpisao transfer novca namijenjen terorističkim napadima 11. rujna 2001. godine“.  Čengićevo djelovanje usko je,prema navodima medijima, povezano s brojnim islamističkim organizacijama, udrugama i institucijama u svijetu. U prilog tome su i navodi kako je Čengić svojevremeno surađivao i sa Saudijcem Wael Hamza Jelaidanom, jednim od ključnih ljudi za financiranje Al Qaidine terorističke mreže. Čengić je, navodno, Jelaidanu, osiguravao novce koji bi mogli biti korišteni za terorističke napade diljem svijeta. Čengić je, također, neko vrijeme vodio i humanitarnu organizaciju  Third World Relief Agency (TWRA),  a 1993. godine na račune kojima je upravljao Jelaidan prebačeno je  sedam milijuna i 758 tisuća američkih dolara te četiri milijuna i 250 tisuća tadašnjih njemačkih maraka. Pretpostavljalo se kako se tim novcima financiraju islamistički regruti i njihove aktivnosti po  BiH i svijetu.

Alispahićev put: Od začetnika terorističkog kampa do profesora sigurnosti

Bakir Alispahić bivši je ministar unutarnjih poslova Republike BiH, nekadašnji načelnik CSB-a u Sarajevu i direktor Agencije za istrage i dokumentaciju (AID). Alispahić je međunarodnim javnostima poznat kroz navodni špijunsko-teroristički kamp na Pogorelici kod Fojnice zbog čega je, između ostalog, od 2003. na crnoj listi američkog State Departmenta.

Zbog Pogorelice na američkoj crnoj listi

Na inzistiranje IFOR-a, odnosno snaga predvođenih NATO-om u BiH, zaduženih za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, 1996. Alispahić je smijenjen s mjesta ministra policije zbog dovođenja u vezu s organizacijom kampa na Pogorelici kod Fojnice,  u kom su se, navodno, pripadnici MUP-a RBiH i AID-ovi obavještajci, čak i dobrovoljno prijavljivali, za (anti)terorističke obuke i operacije obračuna s kriminalnim miljeom u Federaciji BiH.

Tada je uhićeno nekoliko pripadnika MUP-a RBiH i djelatnika Iranske obavještajne službe koji su radili kao instruktori.

Špijunaže za Irance, obuka AID-ovaca i policajaca i zloglasne Ševe

Alispahić je u tom razdoblju, bio glavni “logističar i časnik za vezu”  između MUP-a RBiH i Islamske Republike Iran, odnosno bošnjačkih policajaca – učenika  i iranskih – učitelja, i jednih i drugih podjednako, navodnih potencijalnih terorista. Alispahića su mediji godinama dovodili u (ne)izravnu vezu s švercom oružja, hrane, krađu imovine sarajevskih Srba koji bi  nestajali preko noći,  kriminalnim sarajevskim grupama Ramiza Delalića Ćele, kao i specijalcima MUP-a RBiH, famoznim Lastama i Ševama.

Međutim,  istinu o navodnom najvećem špijunsko-terorističkom kampu  u BiH, a zasigurno i u regiji, činjenice i dokaze o tome tko je stranim borcima, kako i zbog čega, odobravao državljanstva BiH, kako se financirala Armija BiH preko raznih islamskih (para)organizacija, zbog čega su, zapravo, brojni mudžahedini ostali i nakon rata u BiH,a neke se od njih dovodilo u vezu s ubojstvima hrvatskih policajaca i povratnika po Središnjoj Bosni,  javnosti su trebale saznati kroz sudski postupak protiv Alispahića i drugih.

(Anti)terorističke jedinice planirale likvidirati i Jadranka Prlića?

Iako su 2002. po nalogu tadašnjeg Federalnog tužiteljstva uhićeni Bakir Alispahić, Irfan Ljevaković i Enver Mujezinović zbog postojanja osnovanih sumnji špijunaža za Iran i političkih ubojstava i organizacija kampa koji je služio za obuku i pripremanje terorističkih akcija, pravosuđe je (ne)opravdano zakazalo.

Planirali su, kako se tada navodilo, po nalogu samog državnog vrha ubojstva bh. intelektualaca Bošnjaka, ali i Hrvata, poput Ivana Bandera i Jadranka Prlića. Terorističke akcije trebali su izvesti upravo pripadnici (anti)terorističkih grupa obučavanih u fojničkom kampu.

Oslobađajuća presuda po svim točkama optužnice

Ipak, optužnica protiv Alispahića i drugih, uskoro je s „kampa Pogorelice“, odnosno, organizacije vježbih za teroriste u suradnji s iranskom obavještajnom službenom i sprječavanja kaznenog procesuiranja osoba osumnjičenih za terorizam,  preinačena u   „pokušaj atentata Fikreta Abdića“, a sve trojica osumnjičenih, oslobođeni su pravomoćno, pred Vrhovnim sudom Federacije BiH kaznene odgovornosti po svim točkama optužnice.

Alija Izetbegović: Kontakti s Vladom RBiH legalni

Alija Izetbegović tada je izjavio kako su kontakti Vlade RBiH s Iranom bili legalni, a iranska diplomacija u BiH kako nikada nisu organizirali bilo kakvu obuku niti kamp mimo izričitog ranijeg zahtjeva Vlade RBiH.

Čustović: Legalni i legitimni kamp, kao pripadnik MUP-a RBiH upućen sam na Pogorelicu

Nedim Čustović svojedobno je bio i šef kabineta ministra sigurnosti BiH, Tarika Sadikovića koji je potvrdio kako je prošao obuku u kampu na Pogorelici.

„Točno je da sam prošao obuku u ‘Pogorelici’, ali sudskom odlukom je potvrđeno da to nije imalo nikakve veze s terorističkom obukom. To je bio legalni i legitimni kamp za obuku MUP-a RBiH, čiji sam bio pripadnik“, rekao je Čustović.  Izjavio je i kako je kao službenik MUP-a upućen na obuku u ovaj kamp koju je i završio.

„Radilo se o antiterorističkoj i kontraobavještajnoj obuci“, naveo je Čustović.

Alispahić kao svjedok Tužiteljstva BiH: Za zločine nad Hrvatima u Trusini saznao nakon rata

Alispahić je 2011. bio i svjedok Državnog tužiteljstva u predmetu protiv Zulfikara Ališpage za ratne zločine protiv hrvatskih civila u Trusini kod Konjica. Alispahić je tada kazao kako mu “nisu poznati detalji tog zločina jer MUP nije bio nadležan za incidente u koje je bila uključena Armija BiH”.

“Meni Trusina nije bila poznata ni po kojem osnovu, tako da o počinjenim zločinima nemam neposrednih saznanja”, rekao je Alispahić.

Alispahić  karijeru nastavio kao profesor na Fakultetu za kriminalistiku

Iako je Predsjedništvo SDA Bakira Alispahića 2014. godne smijenilo s pozicije čelnika Grupe za sigurnosnu politiku  u SDA-u, zadnjih nekoliko godina, Alispahić je profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

AID-ova BiH

Uz pravosudnu farsu u „slučaju Pogorelice“ , uloge Šefika Džaferovića,  Šemsudina Mehmedovića i drugih,  jasno je kako se istina o zločinima za vrijeme rata u BiH, kasnijim političkim ubojstvima, izravnim i bliskim vezama bošnjačkog političkog rukovodstva s islamskim svijetom,  nikada i neće saznati. Institucionalno  i sustavno  organiziranje, planiranje i provođenje zamisli i namjera AID-ovih struktura i danas traje i to upravo, zahvaljujući istaknutim sadašnjim ili bivšim članovima SDA. Dvije su BiH – jedna je ona iluzorna, buduća članica Europske unije, a druga realna – AID-ova BiH.

dnevnik.ba

Članak smo prenijeli 16.prosinca 2017.g. Molimo zgodne agentice OSA-e da nam jave, jel ih ovaj članak živcira da ga maknemo. To nikako ne znači da mi želimo da one nas prestanu prisluškivati. Nama je to seksi. Curke, samo vi svoj posao.