Vukovar obilježava 26 godina od pada u ruke srpskog agresora nakon najkrvavije bitke Domovinskog rata i tromjesečne opsade u kojoj su poginula 1624 hrvatska branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom
Napad na Vukovar doživio je kulminaciju u studenom kada je bilo na desetke zračnih napada, a u pojedinim danima padalo je i do 11.000 granata, bombi i raketa na grad.
Potpuno razrušen i opkoljen Vukovar okupiran je 18. studenoga 1991. godine, iako je otpor branitelja mjestimično trajao do 22. studenoga.
Bitka za Vukovar stvarno je i simbolički bila važna za konačan raspad Jugoslavije jer se tijekom te bitke JNA potpuno transformirala u vojsku koja je podržavala i provodila velikosrpsku politiku tadašnjeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.
Hrvatski je sabor 1999. donio Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno toga datuma odavala počast svim sudionicima obrane grada na Dunavu.
U vukovarskoj Koloni sjećanja ove subote naći će se troje najviših državnih dužnosnika: Predsjednica RH, predsjednik Vlade i predsjednik Sabora.
Unatoč narušenim odnosima, Kolinda Grabar Kitarović i Andrej Plenković u zajedničkom će protokolu prehodati pet i pol kilometara od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja. Uz njih, u Vukovaru se očekuje između 60 i 70 saborskih zastupnika te gotovo cijela Vlada.
Kolonu će predvoditi branitelji Vukovara i članovi obitelji poginulih, zatočenih i nestalih branitelja, a iza njih koračat će nositelji čak 186 zastava ratnih postrojbi iz Domovinskog rata.
Duž trase kojom se bude kretala kolona bit će raspoređeno 250 redara, umirovljenih policajaca sudionika Domovinskog rata.