Neki od razloga dramatičnog obrata su antikorupcijska čistka u Saudijskoj Arabiji koja je pomela dio saudijske političke i poslovne elite, najava da će se saudijski kralj Salman bin Abdelaziza odreći prijestolja i predati vlast sinu, princu Mohammedu Bin Salmanu, zatim sukob Irana i Saudijske Arabije u Jemenu te bitka Iračana i Kurda oko bogatih nalazišta nafte u Erbilu i Kirkuku, gradovima u kurdskoj provinciji u Iraku.
Krajem ovog tjedna barel nafte dosegnuo je rekordnu cijenu od 64 dolara, što znači da je samo od početka srpnja poskupio za više od 40 posto. Time je cijena barela nafte ostvarila najvišu razinu od lipnja 2015., što je zateklo stručnjake koji su predviđali da će se krajem ove i početkom sljedeće godine cijena kretati najviše između 54 i 56 dolara.
Zahvaljujući tom rastu, vrijednost mnogih naftnih tvrtki u svijetu, koje su bile pred kolapsom jer je ponuda nafte bila veća od potražnje, a cijena se spustila i do 30 dolara po barelu, odjednom je počela naglo rasti, a cijela industrija mogla bi opet postati visoko profitabilna, pa i generator rasta država velikih proizvođača i izvoznika nafte.
NEKOLIKO JE RAZLOGA ZASLUŽNIH ZA RAZVOJ ENERGETSKE INDUSTRIJE
Da će rast cijena nafte potaknuti razvoj cjelokupne energetske industrije potvrđuje i najnovija vijest da je za nedavnog posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini potpisano pismo namjere po kojem će energetski div China Energy Investment Corp uložiti čak 83,7 milijarde dolara u istraživanja i proizvodnju plina iz škriljevca, proizvodnju električne energije te kemijsku industriju u Zapadnoj Virginiji u SAD-u.
Do tako dramatičnog i neočekivanog obrata na tržištu nafte došlo je iz više razloga. Antikorupcijska čistka u Saudijskoj Arabiji koja je pomela dio saudijske političke i poslovne elite, najave da će se saudijski kralj Salman bin Abdelazizaodreći prijestolja i predati vlast sinu, princu Mohammedu Bin Salmanu, sukob Irana i Saudijske Arabije u Jemenu te bitka Iračana i Kurda oko bogatih nalazišta nafte u Erbilu i Kirkuku, gradovima u kurdskoj provinciji u Iraku.
KRALJ SALMAN ZAPLIJENIT ĆE IMOVINU VRIJEDNU 800 MILIJARDI DOLARA
U Saudijskoj Arabiji posljednjih tjedan dana uhićeno je više od 200 ljudi, među njima je 11 prinčeva, 5 članova kraljevske obitelji, više od desetak bivših i sadašnjih vladinih dužnosnika te veliki broj najbogatijih i najistaknutijih tajkuna. Premda su svi uhićeni smješteni u raskošni hotel Ritz-Carlton u Rijadu te žive u krajnje luksuznim uvjetima, saudijski državni odvjetnik šeik Saud al-Mojeb, izjavio je kako je do sada istraga utvrdila da su pritvoreni, zbog sustavne korupcije, zloporaba i pronevjere, posljednjih desetljeća na nezakoniti način otuđili najmanje 100 milijardi dolara.
Po neslužbenim procjenama vlada bi uhićenima mogla zaplijeniti imovinu vrijednu čak do 800 milijardi dolara. Inače, u Ritz-Carltonu u Rijadu svi su gosti zamoljeni da napuste hotel, sve rezervacije su otkazane, a zainteresirani posjetitelji upozoreni su da je hotel prebukiran sve do kraja veljače. Što znači da bi to tada mogla trajati istraga. Ministar vanjskih poslova Saudijske Arabije Adel al-Jubeir odbacio je upozorenja da bi uhićenja mogla dovesti do bijega stranih ulagača i kapitala iz zemlje te je istakao kako “to samo pokazuje da smo usvojili politiku nulte tolerancije na korupciju”. Naglasio je također kako je pokraden veliki dio državnog proračuna te da to ne može dopustiti niti jedna država.
GDJE VLADA KORUPCIJA NEMA PRAVDE NI TRANSPARENTNOSTI
“Tamo gdje imate korupciju, ne možete imati pravdu, ne možete imati ulaganja, ne možete imati učinkovitu i transparentnu vlast”, zaključio je ministar. Antikorupcijska čistka ima istodobno i iznimno važnu političku dimenziju. Procjenjuje se, naime, da kralj Salman, 82, za kojeg se očekuje da će uskoro abdicirati ili umrijeti, želi konsolidirati svoju vlast, očistiti državne strukture te s političke scene eliminirati sve konkurente kako bi onda mogao mirno prenijeti vlast na svog sina i nasljednika princ Mohammeda bin Salmana.
Među uhićenima su najveći potencijalni suparnici princa Mohammeda bin Salmana, princ Miteba bin Abdullaha, koji je bio šef saudijske nacionalne garde i omiljeni sin pokojnog kralja Abdullaha te princ Alwaleed bin Talal, milijarder koji ima velike uloge u tvrtkama kao što su Twitter i Apple. Poticaj rastu cijena nafte dali su također sve žešći verbalni obračuni između Saudijske Arabije i Irana, što potvrđuje da se kralj Salman namjerava, prije predaje vlasti sinu, obračunati sa svim neprijateljima u zemlji, ali i inozemstvu.
ODGOVORNI SU POBUNJENICI IZ JEMENA, A TEHERAN OPOVRGAO UPLETENOST
Prevladava, naime, uvjerenje kako je upravo kralj Salman izazvao krizu vlade u Libanonu te da je odigrao ključnu ulogu u tajanstvenoj ostavci libanonskog premijera Saada Haririja koji se požalio da je morao otići jer mu ugrožen život. Ustvrdio je da je situacija u Bejrutu slična onoj iz veljače 2005. kad je ubijen njegov otac, višekratni libanonski premijer Rafik Hariri. Za najnovije nevolje u svoj zemlji Harirri je, govoreći u Rijadu, optužio Iran i pokret Hezbolah, za kojega kralj Salman drži da je prijetnja cijeloj regiji te da drži pod okupacijom cijeli Libanon.
Odmah potom Saudijska Arabija optužila je Iran da je odgovoran za raketni napad u blizini glavnog grad Rijad. Premda su pobunjenici iz Jemena preuzeli odgovornost za napad, a Teheran opovrgao svoju upletenost, u saudijskoj kraljevskoj obitelji malo tko vjeruje u tu priču. Trenutno je Saudijska Arabija do grlo uvučena u rat u Jemenu, a istodobno provodi i vrlo agresivni trgovinski i politički bojkot Katara. U Jemenu Rijad vojno pomaže vladinim snagama u borbi protiv šijitskih pobunjenika Hutija koji pak uživaju podršku Irana.
RIJAD TRAŽI OD MOSKVE DA SMANJI PROIZVODNJU NAFTE
Kralj Salman bin Abdelaziza nedavno je boravio u Rusiji gdje je tražio političku potporu u suparništvu s Iranom. Saudijska Arabija i Iran žele biti vođe šijita i sunita, suprotstavljenih islamskih vjerskih pokreta, i to njihovo rivalstvo predstavlja stalni izvor nestabilnosti te političkih i oružanih sukoba na Bliskom istoku. Sve upućuje da će od sada i bitno utjecati na cijenu nafte. Za posjete Moskvi kralj Salman zatražio je od predsjednika Vladimira Putina da Rusija nastavi poštivati sporazum sa Saudijskom Arabijom i OPEC-om o smanjenju proizvodnje nafte.
Glavni mu je argument bio da je upravo to razlog zašto je cijena barela nafte, dok je on bio u Moskvi, narasla na 56 dolara. Može se samo zamisliti koliko je ta njegova argumentacija osnažila kad je objavljeno da je cijena prešla 64 po barelu. Prije godinu dana 14 članica OPEC-a i 10 velikih svjetskih izvoznika nafte, uključujući Saudijsku Arabiju i Rusiju, smanjile su proizvodnju nafte za oko 1,8 milijuna barela dnevno. Budući da sporazum prestaje važiti 1. ožujka 2018. kralja Salman traži od Moskve da dogovor ostane na snazi još godinu dana.
ENORMAN RAST PROIZVODNJE I IZVOZA NAFTE U SAD
Kao znak dobre volje Rijad je najavio da će Saudijska Arabija u prosincu smanjiti izvoz nafte za još 120.000 barela dnevno u odnosu na studeni, što je dakako dodatno oraspoložilo Putina kako je najavio da je spreman produžiti ugovor o smanjenju proizvodnje nafte. Rusija i Saudijska Arabija vode vrlo opreznu politiku cijena: koliko god im ne odgovara preniska cijena, ništa manje po njih nije opasna ni previsoka cijena jer ona potiče povećanje proizvodnje nafte iz škriljevca u SAD.
Naime, ta proizvodnja SAD ruši sve rekorde. Već sada SAD izvoze oko dva milijuna barela nafte dnevno koliko izvozi i Kuvajt. Nakon najnovijih povećanja cijena, samo država Texas u SAD-u prošlog je mjeseca izdala čak 997 dozvola za bušenje nafte i plina, što je gotovo 17 posto više nego godinu dana ranije. Najnoviji rast cijena, koliko god je donio koristi naftnoj industriji, toliko je izazvao i zabrinutosti. Naime, ako će i dalje na cijenu nafte imati toliko utjecaja razni lokalni sukobi, onda se ipak postavlja pitanje dugoročne sigurnosti i održivosti te industrije.
NAFTA IZ ŠKRILJEVCA JE SVE KONKURENTNIJA NA SVJETSKOM TRŽIŠTU
Svima je, primjerice, jasno da princ Mohammed bin Salman želi realizirati svoj program modernizacije Saudijske Arabije te reforme pod nazivom Vision 2030., zbog čega su mu potrebne više cijene nafte, ali se postavlja pitanje moraju li baš svi plaćati cijenu tog njegovih ambicija. Irački Kurdi do sada su godišnje zarađivali više od 8 milijardi dolara od izvoza nafte i to im je bio glavni izvor financiranja.
Područja oko gradova Kirkuk i Erbil prepuno je bogatih naftnih polja, pa kad su Kurdi nedavno izglasali samostalnost, iračka vojska preuzela je kontrolu nad tim izvorima nafte što je izazvalo zabrinutost zbog moguće eskalacije sukoba pa i razaranja ili zatvaranja tih izvora. Što je, dakako, također utjecalo na globalni rast cijena nafte. Predviđa se da će se bespoštedni rat između OPEC-a i američkih proizvođača nafte iz škriljavca za što većim udjelom na svjetskom tržištu nafte, sljedećih godina još više eskalirati.
U OPEC-u se pribojavaju da će do 2021. SAD proizvoditi više od 7,5 milijuna barela nafte dnevno, što 56 posto više od dosadašnjih procjena. Trenutno se proizvodi oko 5,1 milijun barela dnevno što je 25 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Tako je nafta iz škriljevca demonstrirala izvanrednu otpornost na sve oscilacije cijena pa postaje sve konkurentnija na svjetskom tržištu. Zabrinutost je tim veća jer se predviđa da će se potražnja za naftom do 2021. povećati za samo 2,3 milijuna barela dnevno, što proizvođačima nafte ipak ne daje puno razloga za optimizam.
wpDiscuz