‘Idite na njih! Tim su pokličem, inače rezerviranim za nogometne arene u Španjolskoj, građani ispraćali tisuće policajaca koji su iz drugih dijelova zemlje poslani u Kataloniju kako bi osigurali današnji referendum o nezavisnosti ove autonomne pokrajine. Policajci su doista ‘išli na njih’, svijet obilaze dramatične scene s ulica Barcelone i razbijenih glava birača. Jednoj od najbogatijih španjolskih regija je dosta, žele biti samostalna država. Dok se Barcelona pretvara u ratnu zonu, mediji javljaju da svjedočimo najvećoj krizi u španjolskoj 42-godišnjoj demokratskoj povijesti
Otkako je završena Francova diktatura 1975., Španjolska je preživjela jedan pokušaj državnog udara i porazila baskijske oružane separatiste. Sada riskira secesiju jedne od svojih najbogatijih regija, uključujući i jednog od najkozmopolitskijih europskih gradova, Barcelone.
5,3 milijuna Katalonaca danas je trebala odgovoriti na referendumsko pitanje: ‘Želite li da Katalonija bude neovisna država u obliku republike?’
U tome su ih omeli ranije spomenuti policajci koji su povučeni iz drugih dijelova države iako Katalonija ima svoju autonomnu policiju. Vlada u Madridu joj očito ne vjeruje.
A ista ta vlada na čelu s premijerom Marianom Rajoyem poručuje: Riječ je o barbarskom krešenju vladavine prava.
Napetosti između Madrida i Barcelone eksalirale su otakako je katalonski parlament 6. rujna izglasao zakon o referendumu. Zakon je prošao tankom većinom, a dva dana kasnije nevažećim ga je proglasio španjolski ustavni sud i time policiji i vladi dao zakonski temelj da zaustave referendum. Naime, španjolski ustav dopušta referendume samo na teritoriju cijele države.
Katalonci, koji se hvale kako su nenasilan narod koji se distancirao od od baskijskih separatista kojima nasilne metode nisu strane, pružaju za sada pasivan otpor policiji. Rađe se poistovjećuju sa Škotima nego sa svojim susjedima Baskima ili pak separatistima iz Sjeverne Irske.
Zašto žele nezavisnost kada imaju autonomiju?
Želja za osamostaljenjem Katalonije nije nova stvar. Katalonci se u povijesnom smislu od Španjolskih sunarodnjaka razlikuju po tome što je ovo područje ranije oslobođeni od arapskih osvajača, a stanovnici su time bili manje izloženi arapskom utjecaju.
Kroz stoljeća su tako formirali zasebni kulturni, potom i politički identitet. Dijelom Španjolske postaju u 15. stoljeću , a u 17. stoljeću nakon katalonskog ustanka, podijeljeni su na španjolski i francuski dio.
Politički pokret za osamostaljenje u 20. stoljeću uspio je izboriti autonomiju Katalonije 1932. godine nakon uspostave Republike. No, to nije bilo dugog vijeka. Katalonci su u Španjolskom građanskom ratu bili na suprotnoj strani od nacionalista Francisca Franca. Ponovna autonomija uspostavljena je tek nakon njegove smrti 1978. nakon čega je nastupila demokratska preobrazba Španjolske.
Imaju svoju vladu i policiju, katalonski jezik je uz španjolski službeni i podjednako zastupljen u školstvu i javnoj upravi.
wpDiscuz