Nakon višegodišnjeg trenda rasta broja studenata upisanih na fakultete i otvaranja privatnih fakulteta i na najnelogičnijim mjestima, dogodio se šok – amfiteatri na većini bh. sveučilištima ove jeseni će biti poluprazni. Na dva javna sveučilišta u RS ostalo je 2.000 praznih mjesta, na Sveučilištu u Sarajevu 2.500 mjesta, na Sveučilištu u Tuzli gdje se nekada upisivalo 3.000 studenata, danas ih nema niti 1.500, piše Buka.
Naime, slobodnih mjesta ima na gotovo svim fakultetima, a mnogi se pitaju gdje su nam brucoši? Profesor Sveučilišta u Tuzli Sabid Zekan kaže kako je manji broj upisanih studenata na fakultete je rezultat svega što smo radili u zadnjih 20 godina. A, kako kaže: “Što smo radili? Nismo ništa”. Jan Zlatan Kulenović, direktor društvene agencije Munja, nekadašnje Omladinske informativne agencije, kaže da trenutna situacija na bh. sveučilištima i nije toliko neočekivana, jer već godinama imamo manji broj osnovaca i srednjoškolaca.
„Uzmimo za primjer samo 2012./2013. godinu kada smo imali 305.000 osnovaca, dok ih je tijekom 2014./2015. godine bilo 10.000 manje, da bi u protekloj godini taj broj pao za još osam tisuća. Znači da smo za pet godina samo unutar osnovnog obrazovanja izgubili 17.000 osnovaca. U srednjim školama je taj pad još veći. Tako smo 2012. imali 167.000 srednjoškolaca, dvije godine poslije 144.000, a u posljednjoj godini 127.000. Znači, izgubili smo preko 40.000 srednjoškolaca ili gotovo 30 posto srednjoškolaca za pet godina. Stoga ne treba nikoga čuditi zašto danas imamo ovako znatan pad upisanih brucoša”, naglašava Kulenović i dodaje da je osim pada nataliteta ovakvoj situaciji doprinio i masovni odlazak obitelji.
“Ono što također primjećujemo u posljednjih pet godina, a što doprinosi slici polupraznih fakulteta jesu srednje medicinske škole koje u cijeloj BiH imaju zaista nevjerojatan broj odjeljenja. Ti mladi ljudi najvećim dijelom nisu usmjereni na sveučilišta u našoj zemlji, nego automatski na odlazak u inozemstvo, jer je tržište pokazalo da ti kadrovi imaju odličnu šansu za posao u europskim zemljama, prije svega Njemačkoj”, tvrdi Kulenović.
Amila Dedić iz Instituta za razvoj mladih KULT ističe da pored naprijed navedenih razloga sve više mladih odbija studirati ili radije upisuje privatne fakultete jer je činjenica da je obrazovni sustav u BiH loš, nefunkcionalan, skup, etnički i teritorijalno uvjetovan s obrazovnim programima punim teorije i apstraktnog mudrovanja, a malo prakse. Njihova istraživanja su također pokazala da sve veći broj mladih u BiH napušta srednju školu i studij. Još je tužnije što uz financijske razloge čak 25 posto mladih koji napuštaju obrazovni sustav kao razlog navode da u školovanju „ne vide nikakav smisao“.
Također sva njihova istraživanja rađena u posljednje dvije godine potvrdila su i da se veliki broj mladih ljudi odlučuje za studij u zemljama Zapadne Europe radi boljeg obrazovnog sustava i više prilika po završetku studija.
Profesor Sveučilišta u Tuzli Sabid Zekan za Buku kaže da su državna sveučilišta već godinama prepušteni stihijskom funkcioniranju, bez ikakve strategije, suradnje između županija, entiteta ili na razini BiH. Daško Gajić profesor na Fakultetu političkih znanosti u Banja Luci ističe još neke ključne probleme u našem društvu – odsutnost demografske politike, politike obrazovanja i upisne politike, osobito u domenu srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja, uključivanja relevantnih aktera u metodologije za kreiranje tih politika, te kreiranje dobre socijalne politike jednoga društva osobito prema mladima…
wpDiscuz