U privatnoj režiji nedavno su se na jednom izletu okupili najvažniji dužnosnici Hrvata iz BiH. Njih dvadesetak. Domaćini iz Posavine, gosti uglavnom iz Hercegovine. Svi oni, podrijetlom iz BiH, došli su na jedno privatno imanje u zaleđe Senja, u Hrvatsku. Domaćini su bili prvi ljudi udruge “Prsten”, a gosti vodeći hrvatski političari i drugi dužnosnici iz BiH. Vodstvo Hrvatskog narodnog sabora (HNS) iz BiH. Miji Mariću, Pavi Zubaku, Marku Pipuniću, Ivici Nuiću (“Prsten”) izlet s HNS-ovcima nije bio samo želja za privatnim okupljanjem. Htjeli su i na takav privatan način jačati mostove Hrvata Posavine, Bosne, Hercegovine.
Prsten je prije 12 godina zamišljen kao organizacija koja će okupljati Hrvate Bosanske Posavine i središnje Bosne. Svih ovih godina ispunjava tu ulogu, ali i snažno promiče kulturnu i gospodarsku suradnju između Hrvata u obje domovine. U mnogo čemu su njegovi članovi uspjeli provesti sve ideje koje su zacrtali pri osnutku, piše Večernji list BiH. Dug je popis onoga što su pokrenuli, realizirali, izlobirali ili isfinancirali. Od zaklade koja financira studente, do brojnih humanitarnih akcija za sunarodnjake u BiH, znanstvenih i poduzetničkih projekata.
Danas, dvanaest godina poslije, Prsten je nadrastao sve ono što je zapisao u svom Statutu. Nije više ni regionalni, ni nepolitički, a gotovo ni udruga. Više je od svega toga. Postao je pokret. U strateškom umrežavanju svih Hrvata. Nepolitičan je samo u svom nazivu. No, Prsten itekako, na jedan suptilan način, promovira i mnoge društvene i političke događaje te utječe na njih. Njegovi članovi su i zbog toga što su udruženi u Prsten zauzeli političke dužnosti, postali moćni gospodarstvenici ili utjecajni društveni djelatnici. Zajedno su izrastali. Oni su postali moćni što su dio Prstena, a Prsten je utjecajan što su mu oni članovi.
U Prstenu, kao i svakoj drugoj organizaciji, među članovima ima i onih koji na različite načine promišljaju način djelovanja. Ta udruga je zbog regionalnog karaktera lako mogla upasti u zamku obračuna s drugom regijom u toj domovini – Hercegovinom. Možda je upravo to nekima i bio motiv da osnuju udrugu koja će okupljati bosanske Hrvate. Osobito što se nakon rata stvorio stereotip kako su za sve nevolje bosanskih Hrvata krivi Hercegovci. Zahvaljujući mudrosti vodstva, destruktivno nastrojene se uvjerilo kako se samo zajedništvom može izboriti opstojnost hrvatskog naroda u BiH. Prsten se upravo na rušenju animoziteta etablirao kao most između Hrvata Bosne, Posavine, Hercegovine, Hrvatske. To mu je dalo nacionalni autoritet globalnoga značenja. Zbog svega toga i današnja očekivanja od te udruge daleko nadmašuju ono što piše u Statutu. To je, prije svega, strateška sinergija s Hrvatskim narodnim saborom u BiH i svim relevantnim hrvatskim institucijama u obje domovine. Nepolitička bosanska udruga je itekako potrebna ravnoteža hercegovačkim političarima. Hrvatske stranke, koje dominantno imaju sjedište u Hercegovini, s autoritetima bosanskih Hrvata, odnosno udrugom “Prsten”, i drugim referentnim nacionalnim i vjerskim institucijama, mogu stvoriti kritičnu masu hrvatskog zajedništva iz kojeg će izrastati jasna strategija koju će podjednako svojom doživljavati i Posavina i Hercegovina i Bosna. Plan nestanka Hrvata u BiH njihovi neprijatelji ponajviše grade na podjelama među samim Hrvatima. Te pukotine u mnogo čemu Hrvati i sami produbljuju. Zaslijepljeni propagandom međusobno se optužuju, a da za to često nemaju argumenata. Mržnju potiču i oni što bi trebali propovijedati ljubav. Megafon im drže najveći neprijatelji Hrvata. U zaglušujućoj buci optužbi sve dublje ispod porušenih mostova tonu u provaliju nestanka. Dramatičan zaokret na putu opstanka može se napraviti gradnjom zajedništva. Iskrenog. U kojemu će kao nekada unutar istog naroda prevladati ljubav. Zato privatno okupljanje Prstena i HNS-a u “kolijevci bure” strateški je nacionalno važno. Za mirnodopske Oluje. Borba za hrvatsko zajedništvo u mnogo čemu će ovisiti i o osobnim odnosima. Upravo u takvom duhu Marić, Zubak, Pipunić i Nuić birali su goste za večeru. Jer, za stvaranje idealnog braka Hercegovine i Bosne potrebno je obostrano upoznavanje, razumijevanje, dogovaranje, uvažavanje, ljubav i, naravno, kao i za svaki brak – Prsten. /HMS/
wpDiscuz