Nakon što se otvorila priča o navodnim nerazumijevanjima Njemačke i Hrvatske o budućem uređenju Bosne i Hercegovine, pri čemu navodno neki njemački političari zastupaju građansku, a hrvatski Bosnu i Hercegovinu po postojećem modelu konstitutivnosti tri naroda, otvoreno je novo polje nesuglasica bošnjačkih, hrvatskih, ali i srpskih političara.
Uslijedile su i nove poruke službenog Zagreba, pa je hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio da Bosnu i Hercegovinu vidi kao državu s tri konstitutivna naroda. Potom je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine i član državnog Predsjedništva Dragan Čović navodno njemačko zalaganje za Bosnu i Hercegovinu kao građansku državu nazvao medijskim spinom i probnim balonom. Dodatan argument da se radi o spinu jeste istup jednog od glavnih favorita Angele Merkel zastupnika u Europskom parlamentu Davida Jamesa McAllistera koji je u interviewu za Većernjak kazao da mu je nezadovoljstvo Hrvata svojim položajem u BIH potpuno razumljivo.
U međuvremenu se otkrilo da to nije službeni stav Njemačke, niti kao takav postoji, nego da bivši ambasador Njemačke u BIH, koji je potpuno izbrifiran na unitarni koncept bošnjačke politike, danas kao član SPD-a koji upravlja njemačkim MVP-om zapravo gura tu ideju pod pritiskom bošnjačke politiike. Uz njega je još jedan bošnjački lobist Josip Juratović, tu je i Bodo Weber itd. Dakle sarajevski unitaristički lobi radi naprosto sjajnu stvar. No koliko je ta stvar dobra za stabilnost BIH oni se ne pitaju. Ne stoji također niti teza kako Merkel ovo čini. Još manje to čini na nagovor Erdogana jer je javno općepoznato kakvi su odnosi Erdogana i Merkelove. Merkel je demorkatkinja. Naprosto bi joj bilo suludo podržavati politiku unitarizma koja ovih dana u Sarajevu organizira maraton u čast turskog diktatora.
Iz Stranke demokratske akcije odgovorili su im kako je najbolje da se Bosna i Hercegovina uredi kao država svih njenih građana, što će reći da SDA smatra kako BIH nije država svih njenih građana? No BIH jest država svih njenih građana. Iz SDA-a naglašavaju da će u potpunosti poštovati postojeći model zacrtan u Daytonu.
“Bosna i Hercegovina je uređena na građansko-etničkom principu, ali postoje nastojanja, posebno od sarajevskih unitarističkih partija, da se težište sa građansko etničkog, sa konsocijacijskog pomjeri dalje prema unitarnom, što bi od BIH napravilo poligon za nacionalistička divljanja i to je nešto što je nedopustivo. Mislim da je moguć samo obrnuti put – pomjeranje težišta sa unitarnog ka iskonskom europskom federalizmu, jer dejtonska Bosna i Hercegovina ne može podnijeti nikakve dodatne etničke podjele koje bi nastale ako bi se država unitarizirala“, kaže za Al Jazeeru građanin Sarajeva koji je htio ostati anoniman. Šefik Džaferović pak tvrdi da je to loše i da državu treba iz ovog modela gurati ka unitarnom modelu. On je i predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegpvine. Međutim kako istovremeno može zagovarti i građansku ideju i unitarizam, budući da su u suštini suprotstavljeni on nije htio dati odgovor. Na pitanje novinara, ako SDA doista jeste za unitarizam zašto ne traži ukidanje FBIH također nije htio dati odgovor.
“Bosna i Hercegovina je zajednica triju konstitutivnih naroda, ali i svakog pojedinca, i mora biti organizirana kao interes triju naroda, ne zanemarujući svakoga drugog tko se ne izjašnjava kao pripadnik tri naroda”, rekao je Čović, nakon novog kruga sastanaka s predsjednikom SDA i članom bh. Predsjedništva Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine Fahrudinom Radončićem, a prije toga i s predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata i predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom. Čović je favorit EU-a u BIH jer zagovara europski model uređenja BIH. Na neki način BIH uređenja kao federacija, imala bi šansu, kako to vide lideri u BIH izrasti u pravu građansku demokraciju, a u budućnosti imati i građansku državnu vladu, bez domova naroda, i nacionalnih veta, ukoliko iz konfederalno federalne komplicirane strukture pređe u prostu federalističku strukturu. To bi otvorilo put pluralizmu kod sva tri naroda. Stvaranjem pluralizma na političkoj sceni došlo bi do relaksacije i poboljšanja odnosa u svim sferama društva.
“Nismo eksperiment međunarodne zajednice. Bosna i Hercegovina ima izgleda preživjeti sva iskušenja ako se osigura sistem da jedan narod drugom ne bira predstavnike. Ništa normalnije nije nego da Hrvati biraju svoje predstavnike u tijela Bosne i Hercegovine, da Srbi biraju svoje, a Bošnjaci svoje. Drugačiji sistem je nemoguć”, ocijenio je Dodik.
SARAJEVO EUROPI PODVALJUJE UNITARIZAM POD GRAĐANSKO: Unitarni ustroj HDZ-u neprihvatljiv, federalizam je put u građansku BIH.
Al Jazeera je, na tragu priče o spomenutom nesuglasju Hrvatske i Njemačke o Bosni i Hercegovini, anketirala nekoliko predstavnika parlamentarnih stranaka. Stranke s hrvatskim i srpskim predznakom, kao i njihovi čelnici, protiv su bilo kakve daljnje unitarizacije, ali žele razgovarati o federalističkim rješenjima koja bi u BIH zasigurno ojačala građansku svijest i patriotizam prema BIH . Strahuju od toga da kroz unitarne procese postanu manjina. Bošnjački političari im odgovaraju da je njihov strah neopravdan i da je unitarizam budućnost.No povijest Balkana tvrdi suprotno.
Iz oba HDZ-a poručuju kako im je “apsolutno neprihvatljiv unitarni ustroj”, ostajući na tom tragu na onome što govore i Plenković, i Čović. Unitarizam bi uništio BIH. Građanske kulture življenja nema bez federalističkih rješenja koja su praksa u cijeloj EU,čak i u nacionalnim državama poput Austrije i Njemačke kazuju.
“Iskreni prijatelj Bosne i Hercegovine može podržavati Bosnu i Hercegovinu samo onakvu kakva jest – federalnu, višenacionalnu, kulturološki, vjerski i svakim drugačijim bogatstvom obilježenu. Nema Bosne i Hercegovine bez njezinih zadovoljnih naroda i onih koji u njoj žive. Podsjetit ću da se više od 97 posto na posljednjem popisu izjasnilo kako pripada jednom od konstitutivnih naroda. Građanski uređena država nije isto što i unitarna i, po meni, nije problem u građanskim principima ako će kroz federalizam biti zaštićeni nacioalni interesi i takva država BIH može biti svima po mjeri, ovakvu ne prihvaća nitko”, smatra Nikola Lovrinović iz HDZ-a BiH.
Njemačkoj poručuje da, ako je već prijatelj Bosni i Hercegovini i ako želi pomoći, pokrene postupak prijema u Europsku uniju.
I Dušanka Majkić iz SNSD-a smatra da za Bosnu i Hercegovinu ne postoji bolje rješenje od EU-a i da je to jedini put kojim ta država može ići. No, protivi se unitarnom konceptu, jer prognozira da bi “Bošnjaci, kao većinski narod, mogli majorizacijom da postignu sve u korist svog nacionalnog interesa, a protivno interesima druga dva konstitutivna naroda – Srba i Hrvata”.
Majkić dodaje i ovo: Pitajte Bošnjake, koliko ih je zapravo danas spremno potpisati BIH bez entiteta i kantona pa će vas začuditi odgovor. Oni načelno zagovaraju “građansko” dok idu na unitarizam. I to na postupni unitarizam. Naglo ukidanje RS-a i FBIH njima ne odgovara, jer u takvoj državi imali bi tanku većinu i morali bi dijeliti vlast sa Srbima i Hrvatima. Cilj bošnjačke politike je da se održe FBIH i RS kao građanski entiteti kako bi posve marginalizirali Hrvate u BIH a kada Hrvati spanu ispod 10% onda bi im, i to tek tada, bilo prihvatljivo i gašenje FBIH i RS-a jer bi u takvoj državi Srbi bili na 35%. Dakle ako bi sada Srbi i Hrvati kazali ok, gasimo entitete i kantone, Sarajevo bi bilo protiv jer bi izgubili dominaciju na 51% BIH a na državnoj razini ne bi imali dovoljno jaku prevlast jer vladajuća koalicija sastavljena od bošnjačkih stranaka ne bi imala efektivan učinak na 75% teritorija BIH i to bi bio raspad zemlje tako da bi državnu vladu morale činiti i srpske i hrvatske stranke. Štoviše vjerojatnije je da bi srpske i hrvatske stranke birale partnera u Sarajevu a ne Sarajevo njih.
“Dejtonski sporazum nastao je na principima jednakopravnosti tri konstitutivna naroda i to je bio preduvjet za opstanak ovakve Bosne i Hercegovine. Poslije tog strašnog rata koji je vođen na prostorima Bosne i Hercegovine, unitarni koncept je potpuno neprihvatljiv za dva od tri konstitutivna naroda”, ukazuje Majkić. Građansko da, to je u redu, al unitarno ne dolazi u obzir. Stranci su tu predugo godina. Morali su naučiti razliku između građanskog i unitarnog. Možemo li kazati da građanski princip ne vrijedi u Njemačkoj jer je savezna država? Naravno da ne možemo.
Po njenim riječima, ta “neprihvatljivost ima korijene u strašnom nepovjerenju među narodima, jer unitarni model podrazumijeva formulu jedan građanin – jedan glas, koja je prihvatljiva u Njemačkoj, ali potpuno neprihvatljiva u Bosni i Hercegovini, jer bi se vratila kao bumerang i omogućila majorizaciju naroda”. On zaboravlja na savezni, federalistički koncept uređenja Njemačke. Na pitanje novinara zna li da je Njemačka federalna država, koja je nedavno ojačala svoj federalizam ona je kazala “Nisam znala oca mi”.
SDA: Pušu na hladno
Džaferović odgovara: “U Daytonu je uspostavljen balans koji će Bosnu i Hercegovinu uspostaviti kao državu građana, a istovremeno štititi vitalni interes konstitutivnih naroda. Ne znam kako bi bilo moguće vršiti bilo kakvu majorizaciju ukoliko postoje domovi naroda, uz kontrolu Ustavnog suda [Bosne i Hercegovine]. Mislim da je to ‘puhanje na hladno’ i da se iza toga kriju neke druge namjere, koje imaju za cilj da dodatno etnički i teritorijalno podijele Bosne i Hercegovine, što ova država ne bi mogla izdržati”. Na pitanje novinara, zašto se onda bore protiv toga da Dom naroda postane dom naroda, a ne dom kantona opet nismo mogli dobiti odgovor, kao ni na pitanje da pojasni slučaj Komšić.
Smatra da insistiranje na tome da sve u Bosni i Hercegovini “bude etničko i štićeno po principu vitalnog interesa, pa i neka najbanalnija, najobičnija svakodnevna pitanja, zapravo mogu poslužiti kao mehanizam blokade i ucjene u funkcioniranju države”, što mu je apsolutno neprihvatljivo. Na pitanje novinara, je li pri tome misli da mu je potpuno neprihvatljivo i da se radi o zloporavi kada bošnjački klub naroda poteže vitalni nacionalni interes kod formiranja kanala na jeziku jednog od tri BH naroda on je kazao da je sad zbunjen i da mu treba vremena za odgovor.
“Najbolje bi bilo kada bi se Bosna i Hercegovina uredila kao država građana u kojoj će biti zaštićena individualna ljudska prava i slobode svakog čovjeka na svakom pedlju ove zemlje. Nažalost, postoje otpori tom konceptu jer mi to želimo rješiti kroz unitarizam a oni kroz federalizam i ono što možemo jeste da u potpunosti poštujemo ono što imamo kao uređenje Bosne i Hercegovine kroz Daytonski mirovni sporazum”, kaže Džaferović. Na pitanje novinara, zašto individualna prava ne bi mogla biti bolje zaštićena u federalnoj BIH, zar su u federalnim državama Europe ugrožena individualna prava i zašto se uporno gura unitarizam Džaferović je kazao da je on mislio da su građanizam i unitarizam isto al sad mu se čini da nisu.
Po njemu, Bosna i Hercegovina bi bila mnogo funkcionalnija ukoliko bi bila uređena na unitarnom principu, no svjestan je da nema suglasnosti za to od predstavnika druga dva naroda.
Saša Magazinović iz Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, odgovara:”Tvrditi da ste protiv građanskog koncepta, a da se zalažete za jednakost naroda, oprostite na izrazu – malo je glupo”. “Ako se zalažete za građansku državu, u njoj su svi ljudi pojedinačno jednaki, a samim tim i etnički kolektiviteti. Taj argument nacionalista u Bosni i Hercegovini je vrlo potcjenjujući prema narodu”. Nije li potcjenjujuće uvjeravati narod da je federalni koncept dalji od građanskog, a unitarni bliži građanskog, i je li on stvarno misli da bi unitarizacijom BIH postala više građanska a manje nacionalistička on je kazao da to stvarno misli.
Izvor: Al Jazeera
Napomena. Izvorni tekst Al Jazeere je propaganda. Stoga smo ga prilagodili činjenicama.
wpDiscuz