Slovenska luka Koper postaje jedna od najvećih izvoznih luka na Mediteranu i najveća jadranska izvozna luka. Upravo zbog toga Hrvatska je izgubila i potporu Njemačke. Naime, luka Koper postala je njemačka luka za operativno funkcioniranje, odnosno za izvoz.
Naše luke, Ploče, Rijeka, Zadar, ostale su po strani. Unatoč dobroj cestovnoj povezanosti, hrvatskim lukama nedostaje povezanost s velikim željezničkim pravcima u Europi. Unatoč izraženim željama stranih investitora, država i banaka da naprave nizinsku željeznicu, izostala je politička volja za izradu takve povezanosti, prenosi Direktno.hr.
Slovenija je iskoristila nesposobnost dugoročnog razmišljanja hrvatskih vlada i političara te se potrudila učiniti sinergiju pomorskog i željezničkog trgovinskog koridora koja se pokazala najbolja za gospodarstvo, a tako uspijevaju izolirati i Hrvatsku i njene trgovačke luke. Jedan od primjera slovenskog ulaganja je to što u Kopru do 2020. godine planiraju ulaganja od 235 milijuna eura u kontejnerski terminal.
Jedna od prvih investicija u tom paketu realizirana je prošle godine, a riječ je o postavljanju novih dizalica za željeznicu najmodernije tehnologije i otvaranju nova dva željeznička kolosijeka za formiranje vlakova, svaki dužine od 750 metara, tako da sada Koper ima ukupno pet kolosijeka kakve Rijeka nema.
Da Rusija i Njemačka operativno djeluju preko Slovenije i luke Koper za Direktno je još prošloga ljeta potvrdila bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt.
“Srednja Europa i dio Zapadne Europe procijenjuju da je Slovenija upravo zemlja preko koje se mnogo konkretnije može funkcionirati i ostvarivati poslovni razvoj. Garnirano sa svim drugim događajima, prvenstveno je taj gospodarski učinak najdominantniji da se Hrvatska stavlja po strani. Najbitniji je ekonomski razvoj i snaga države”, rekla je Škare-Ožbolt.
Kako se već pisalo, Luka Koper u većinskom je vlasništvu slovenske države. Više puta je bilo riječi i priprema za privatizaciju, kao i prosvjeda protiv privatizacije. Prema posljednjim najavama slovenske vlade, moguće je u budućnosti privlačenje manjinskog strateškog partnera, tako da većinski paket dionica Luke ostane u državnom vlasništvu. Osim Mađara, interes za Luku Koper dosad su pokazivali Austrija, Njemačka, Australija i Kina.
Upravo su Nijemci posljednjih mjeseci izuzetno zainteresirani za ulazak u Slovenske željeznice, Intereuropu i Luku Koper. Najvjerojatniji ulagač bio bi Deutsche Bahn, koji je, podsjetimo, u stopostotnom vlasništvu njemačke države.
Preuzimanjem Luke Koper i dodatnim ulaganjem povezali bi se s njemačkim sjevernim lukama, npr. s jednom od najvećih kontejnerskih luka svijeta, onom u Hamburgu. Dio brodova preusmjeravao bi se u Luku Koper te dalje željeznicom prevozio po Europi.
Dobilo bi se na brzini, a skraćivanje putovanja donijelo bi i dodatne prihode. Neki od konzultanata za razvoj Luke Koper već su ionako povezani s lukom u Hamburgu.
Upravo u tom smjeru treba tražiti razloge zbog čega je Hrvatska izgubila podršku zemalja srednje Europe i njihovu naklonost Sloveniji. Milijarde eura koje već teku dolaze u luku Koper i milijarde koje bi preko nje mogle proteći razlog su diplomatskih i inih pritisaka na Hrvatsku, ali i slovenske nezainteresiranosti za gubitak dijelova kopnene granice.
Hrvatsku je polako, ali zasluženo stigla kazna jer nije krenula s privatizacijom i liberalizacijom poslovanja u onim segmentima gdje joj nedostaje kapitala i strateškog partnera radi poboljšanja usluge, poput primjerice Hrvatskih željeznica. Zbog ekonomske nemoći i slabog gospodarstva te nemogućnosti da budemo glavna tranzitna gospodarska i trgovačka zemlja u okruženju, izgubili smo i diplomatsku moć zbog koje bi u budućnosti mogli izgubiti i više od morskog ‘dimnjaka’.
wpDiscuz