„London je više islamski nego kad se sastave sve muslimanske zemlje skupa“, smatra Maulan Syed Raza Rizvi, jednom od islamskih propovjednika koji sada vode „Londonistan“, naziv koje je novinarka Melanie Philips nadjenula glavnom gradu Engleske. Ne, Rizvi nije desničarski ekstremist. Wole Soyinka, dobinik Nobelove nagrade za književnost, bio je manje velikodušan; nazvao je Britaniju „septičkom jamom za islamiste“, piše talijanski novinar Giulio Meotti za Gatestone
„Teroristi ne mogu podnijeti Londonski multikulturalizam“, rekao je londonski gradonačelnik Sadiq Khan nakon nedavnog smrtonosnog terorističkog napada u Westminsteru. Istina je zapravo suprotna: britanski multikulturalisti hrane islamski fundamentalizam. Iznad svega, Londonistan, sa svoje nove 423 džamije, je izgrađen na tužnim ruševinama engleskog kršćanstva.
Kršćanstvo u padu, islam u ekspanziji
Sjedinjene Crkve Hyatt je kupila egipatska zajednica kako bi ih pretovorile u džamiju. Crkva Svetog Petra je pretvorena u džamiju Madinu. Brick Lane džamija je izgrađena na tlu bivše metodističke crkve. Ne samo da se zgrade konvertiraju, nego i ljudi. Broj konvertita na islam je udvostručen; ti ljudi često prihvaćaju radikalni islam, kao i Khalid Massood, terorist koji je pogodio Westminster.
Daily Mail je objavio fotografije crkve i džamije nekoliko metara jedna od druge u srcu Londona. U crkvi San Giorgio, dizajnirana da smjesti 1,230 vjernika, samo 12 ljudi se okupilo slaviti misu. U crkvi Santa Mariia , bilo ih je 20.
Džamija Brune Street Estate u blizini ima drugi problem: prenapučenost. Njihova mala soba može primiti samo oko 100 ljudi. U petak, vjernici se prelijevaju na ulicu kako bi molili. S obzirom na trenutne trendove, kršćanstvo u Engleskoj postaje relikt, a islam će biti religija budućnosti.
U Birminghamu, drugom po veličini britanskom gradu, gdje žive mnogi džihadisti i orkestriraju njihove napade, islamski minaret dominira nebom. Postoje peticije koje dozvoljavju britanskim džamijama da pozivaju islamske vjernike na molitvu putem zvučnika tri puta dnevno.
Do 2020. godine, procjenjuje se da će broj muslimana koji sudjeluju u molitvi dosegnuti 683,000, dok će se broj kršćana koji prisustvuju tjednim misama spasti na 679,000.
„Novi kulturni krajolik engleskih gradova je stigao; homogenizirani, kršćanski krajolik državne relgijie je u povlačenju“, rekao je Ceri Peach sa Sveučilišta u Oxfordu.
Gotovo polovica britanskih muslimana je mlađe od 25 godina, a četvrtina kršćana je starija od 65.
„U sljedećih 20 godina biti će više aktivnih muslimana nego kršćankih vjernika,“ rekao je Keith Porteous Wood, direktor Nacionalnog sekularnog Društva.
„Islamsko lice“ Britanije
Od 2001. godine, 500 londonskih crkava svih vjeroispovjesti je pretvoreno u privatne kuće. Tijekom tog istog razdoblja, britanske džamije su se umnožavale. Između 2012. i 2014. godine, udio Britanaca koji su se identificirali kao anglikanci je pao sa 21 posto na 17 posto što je smanjenje od 1,7 milijuna ljudi, dok je, prema istraživanju koje je proveo ugledni NatCen Instutitu za društvena istraživanja, broj muslimana narastao za gotovo milijun. Kršćanski vjernici su u opadanju po stopi koja je unutar generacije, njihov broj će biti tri puta niži od broja muslimana koji redovito idu u džamiju petkom.
Demografski, Britanija je zadnjih godina ubrzano stjecala „islamsko lice“ u mjestima kao što su Birmingham, Bradford, Derby, Dewsbury, Leeds Leicester, Liverpool, Luton, Manchaster, Sheffield, Waltham Forest i Tower Hamlets. 2015. godine, analiza najčešćih imena u Engleskoj je pokazalo da je ime Muhamed, uključujući i pravopisne varijacije kao što su Muhammed i Mohammad, najzastupljenije.
Najvažniji gradovi imaju veliku muslimansku populaciju: Manchester (15,8 posto), Birmingham (21,8 posto) i Bradford (24,7 posto). U Birminghamu, policija je nedavno rastavila terorističku ćeliju; tu je i veća vjerojatnost da će dijete prije biti rođeno u muslimanskoj nego u kršćanskoj obitelji.
U Bradfordu i Leicesteru, polovina djece su muslimani. Muslimani ne moraju postati većina u Velikoj Britaniji; oni samo moraju postupno islamizirati najvažnije gradove. Promjena je već u tijeku. „Londonistan“ nije muslimansko većinska noćna mora; to je kulturni, demografski i vjerski hibrid u kojem kršanstvo nazaduje a islam napreduje.
Prema Innes Bowen, koja piše za The Spectator, samo dvije od 1.700 džamija u Velikoj Britaniji danas slijedi modernisitčko tumačenje islama, u usporedbi sa 56 posto u SAD-u. Vehabije kontroliraju šest posto džamija u Velikoj Britaniji, dok je funadmentalistički Deobandi kontorliraju i do 45 posto. Prema istraživanju Knowledge centra, trećina birtanskih muslimana ne osjećaju se kao „dio britanske kulture.“
Ulazak šerijata u pravosuđe
London je također pun šerijatskih sudova. Službeno postoji ih 100. Pojavom ovog paralelnog pravosudnog sustava je moguće zahvaljujući Zakonu o britanskoj arbitraži i sustavu alternativnog načina rješavanja sporova. Ovi novi sudovi su osnovani na temelju odbijanja i nepovredivosti ljudskih prava: vrijednosti slobode i jednakosti, što su osnova engleskog običajnog prava.
Britanski dužnosnici i dalje otvaraju vrata uvođenju šerijata. Jedan od vodećih britanskih sudaca, sir James Munby, rekao je kako kršćanstvo više ne utječe na sudove i da oni moraju biti multikulturalni, što znači da moraju biti više islamski. Rowan Williams, bvši nadbiskup Canterburyja, i predsjednik suda Lord Phillips su također predložili da britanski zakon treba „ugraditi“ elemente šerijatskog prava. Britansko kulturno utemeljenje brzo kapitulira pred islamskim fundamentalistima prihvaćajući njihove zahtjeve.
Britnska sveučiliša također promiču islamski zakon. U službenim smjernicama sveučilišta, „Vanjski zvučnici u visokoškolskim ustanovana“, objavljenim od strane Sveučilišta VB, stoji da „radikalne vjerske skupine“ mogu odvojiti muškarce i žene za vrijeme događanja. Na Queen Mary Sveučilištu u Londonu, žene su morale korisiti zaseban ulaz te su bile prisiljene sjediti u prostoji bez mogućnosti postavljanja pitanja ili podizanja svoje ruke, kao što je običajeno u Rijadu ili Teheranu. Islamsko društvo u Londonskoj ekonomskoj školi je održalo gala večer, gdje su žene i muškarci bili odvojeni u razmaku od sedam metara.
Nakon napada na francuski satirički časopis Charlie Hebdo, šef MI6, sir John Sawers, preporučio je autocenzuru i „suzdržanost“ u raspravi o islamu. Britanski veleposlanik u Saudijskoj Arabiji, Simon Collis, prešao je na islam i završio hodočašće u Meku, hadž. On se sada zove Haji Collis.
Za Dnevnik.ba s engleskog jezika prevela i prilagodila Ana Krezo.
wpDiscuz