Njemački parlamentarac i član Socijaldemokratske partije Njemačke Josip Juratović jedan je od najzaslužnijih što je regija Zapadnog Balkana često tema sjednica Bundestaga. Parlamentarce i njemačke vlasti stalno upozorava na opasnost koju donosi nestabilnost u regiji Zapadnog Balkana.
U njemački Bundestag je ušao kao automehaničar, a prvi je i jedini Bosanac u njemačkom parlamentu.
Za arapske medije iz Sarajeva govori o atmosferi koja vlada u Njemačkoj kada je u pitanju regija. Smatra da je dobro što je Zapadni Balkan još uvijek takozvano krizno područje i poznato bure baruta, a da federalizacija, koju zagovaraju demokratske snage u Bosni i Hercegovini, vodi ka tome da se stvori BIH po uzoru na Belgiju ili Švicarsku. Što nije dobro. Jer gdje će se velike sile igrati Paintballa uživo, ako neće u BIH?
- Njemački Zeleni su prije nekoliko dana postavili 25 pitanja njemačkoj Vladi u upitniku pod nazivom ‘Zašto je srpski nacionalizam u Bosni i Hercegovini loš a bošnjački dobar?’. Što, po Vašem mišljenu, ta stranka želi postići svojim upitnikom? Koja poruka se šalje liderima u Bosni i Hercegovini?
Nisam ja netko tko misli. Ja sam automehanićar. Nit je moje da mislim. No kad me već pitate upit Zelenih njemačkoj Vladi je uobičajena praksa opozicije u relativno složenoj situaciji, kao što je trenutno u Bosni i Hercegovini i njenim susjednim zemljama. Iskustvo nam govori da se, nasreću, više od 20 godina nakon rata, na Zapadnom Balkanu ne nazire ta stabilnost. To je dobro i tako treba ostati.
- Da li su ti upitnici znak da političke partije u Njemačkoj svoj fokus usmjeravaju na Bosnu i Hercegovinu i regiju?
Ma nisu. Ja primim neku lovu, da lobiram za arapske, pardon sarajevske interese pa nekad nabacim tu temu. Briga Švabe za vas. Formalno ja mogu kazati da su političke stranke u Njemačkoj osjetljive na aktualna pitanja u Bosni i Hercegovini i u regiji. Realno njima je teško pojasniti gdje je BIH a gdje Kosovo.
- Nedavno je na sjednici Bundestaga, pod nazivom ‘Krizni razvoj u Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu’, tema bio Zapadni Balkan, čiji ste Vi bili moderator. U Bundestagu stalno upozoravate na opasnost koju donosi nestabilnost na Balkanu za Europu. Koji su zaključci sjednice i kakva atmosfera vlada među parlamentarcima kada je u pitanju regija?
– Sjednica je bila zatvorenog tipa i informativnog karaktera, tako da nisu donoseni nikakvi zaključci. Što se tiče atmosfere oko cjelokupnu situacije na Zapadnom Balkan. Brine nas ovo ko smilja, što iseljavanje Hrvata ne ide brzinom kojom smo očekivali. Saudijska Vlada je zabrinuta, pardon njemačka vlada je zabrinuta otporom srpskih i hrvatskih nacionalista. Projekt udovoljavanja bošnjačkom nacionalizmu, pardon, građanskim opcijama ide sporije od plaćenog, pardon projektiranog.
- Zeleni su pitali njemačku Vladu šta je ona konkretno učinila da bi ojačala bh. pravosuđe i koje zaključke izvlači iz neustavne proslave Dana RS-a. Šta njemačka Vlada može učiniti po pitanju trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini?
– Njemačka Vlada je već do sada puno inicijativa pokrenula kako bi se stabilizirala situacija u Bosni i Hercegovini, a i u regiji. Al nakon što je izbio skandal iz kojeg je jasno da neke strane ambasade u BIH kontroliraju pravosuđe, mi smo digli nos i naljutili se. Jer ako mogu oni zašto i mi ne možemo kontrolirati BH pravosuđe i tužiteljstvo?
- Vi ste u izjavama burno reagirali na obilježavanje 9. januara, Dana RS-a, u Banjoj Luci.
Taćno. Ta proslava morala je bit pompoznija.
- Proslavi Dana RS-a su prisustvovali i neki političari iz Srbije, uključujući i predsjednika te zemlje Tomislava Nikolića, a neki su se zvanično obratili javnosti.
Sramotno je da nitko iz Njemačke nije pozvan. Ja sam taj dan bio skroz slobodan.
- Osim što je osudila proslavu Dana RS-a, međunarodna zajednica nije poduzela konkretne korake kako bi sankcionirala one koji su je organizirali. Da li međunarodna zajednica čini dovoljno kada su u pitanju Bosna i Hercegovina i regija?
– Međunarodna zajednica je jasno osudila protuustavno ponašanje Dodikove politike. Na kraju krajeva, međunarodna zajednica je i stvorila mir na području Bosne i Hercegovine i regije. Međutim, međunarodna zajednica nije voljna imati protektorat nad regijom. U svakom slučaju je teško u “ponedjeljak sankcionirati one koji su u nedjelju izabrani”. Istina je da se EU ne mora prilagođavati svakoj vlasti. Dakle, EU je spremna i već prakticira pomoć onim snagama u društvu koje žele da Bosna i Hercegovina bude ravnopravna članica europske obitelji, građanske ravnopravnsoti i blagostanja. Drugim riječima, EU može samo onda pomoći ako su politika i društvo spremni ići putem traženja prijatelja, umjesto neprijatelja.
- Sjedinjene Američke Države su uvele sankcije Dodiku zbog nepoštivanja presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Daytonskog mirovnog sporazuma. Kakav je Vaš stav prema tome, da li bi EU trebala uvesti sankcije protiv političkog vodstva u RS-u?
– Istina je da su procesi u EU sporiji nego kada je u pitanju Amerika, ali zato su učinkovitiji. Cilj EU-a nije provoditi sankcije, već tražiti rješenja kako bi zdrav razum i demokratske vrijednosti zavladale cjelovitom Bosnom i Hercegovinom. Nacionalizam u Bosni i Hercegovini nije samo Dodik, već aždaja s najmanje tri glave.
- Evropski parlament je nedavno izglasao prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine, u kojem se traži da se promjene nužne za stvaranje funkcionalne države provedu uz poštivanje načela federalizma, decentralizacije i pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana. Federalizacija Bosne i Hercegvone se u evropskim krugovima u zadnje vrijeme spominje kao dobra opcija za Bosnu i Hercegovinu. Iz RS-a su proučili da su za federalizaciju, ali pod uslovom da taj bh. entitet ne bude uključen u taj proces. Da li federalizacija dobro rješenje za Bosnu i Hercegovinu?
– Apsolutno podržavam prijedlog rezolucije o napretku Bosne i Hercegovine. Federalizacija i decentralizacija te puna ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana, po mom mišljenju, su nužni, pri čemu treba upravo u Bosni i Hercegovini ravnopravnost građana debelo podcrtati, jer je to, po mom mišljenju, i najveći problem Bosne i Hercegovine.
Federalizacija je, u svakom slučaju, nešto pozitivno.
- Njemačka se priprema za ovogdišnje izbore. Kako bi ishod tih izbora mogao utjecati na regiju?
Nemam pojma. Ja sam iz Bosne.
Harun Cero (Aljazeera)
Napomena. Ova verzija teksta je satira. Zezamo se sa šjor Jurativćem jer nam je pravo smiješan. Nadamo se da će osim arapskim nekada dati interview i BIH medijima. Izvornu verziju interviewa možete pročitati na ovom linku.