Povratak izvornom Daytonu, Hrvatima drugi narodi ne mogu birati vlast

Ustavni sud BiH objavio je odluku glede ‘Ljubićeve apelacije’ kojom je potvrdio diskriminaciju oko popunjavanja Doma naroda kroz odredbe Izbornog zakona te je u obrazloženju otišao i korak dalje potvrđujući da tri konstitutivna naroda čine temelje države BiH čime se godinama manipuliralo na štetu malobrojnijih Hrvata. 
“Nesporno je da iz navedenoga proizlazi da je temeljna zadaća Doma naroda zaštita konstitutivnosti naroda. Prema Ustavu, FBiH se sastoji od federalnih jedinica (županija). Međutim, bez obzira na navedeno, Dom naroda nije Dom federalnih jedinica nego Dom konstitutivnih naroda”. Ovim je zaključkom Ustavni sud BiH, čijim su se zaključcima usprotivili bošnjački članovi Mirsad Ćeman i Seada Palavrić, praktično vratio BiH tamo gdje i pripada, u sadržaj Ustava Daytonskog mirovnog sporazuma. 
“Obrazloženje je otišlo i korak dalje nego što je to sama odluka jer je zapravo reafirmiralo sami karakter BiH kao države triju konstitutivnih naroda”, rekao je podnositelj apelacije, nekadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Božo Ljubić.
Neustavan zakon
“Ustavni sud je svojim obrazloženjem podcrtao da je načelo jednakopravnosti i konstitutivnosti neodvojivo od prava i mogućnosti da svaka od tri konstitutivna naroda izaberu svoje legitimne predstavnike u institucije koje zastupaju konstitutivne narode, a u prvom redu to su domovi naroda. Eksplicite se praktično navodi da su konstitutivni narodi za sebe izborne jedinice kada su u pitanju domovi naroda. Ovaj legitimitet predstavljanja naroda mora biti osiguran izbornim zakonodavstvom”, ističe Ljubić za Večernjak. U odluci Ustavni sud ispravno primjećuje kako ne mogu jednak brojizaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 24 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. 
“Proizlazi da je zakonodavac u članku 10.12. stavak 2. Izbornog zakona u dijelu: “Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakoj županiji” i u članku 20.16.A Izbornog zakona suštinski “odustao” od načela proporcionalnosti. Naime, navedenim odredbama zakonodavac je otvorio mogućnost da iz županije sa zanemarivim (ne i malim) udjelom pripadnika nekog od konstitutivnih naroda u ukupnom broju pripadnika tog konstitutivnoga naroda bude izabran izaslanik u Dom naroda iz reda tog naroda, odnosno da umjesto načela proporcionalnosti odnos broja stanovnika i broja izaslanika iz jedne županije bude višestruko veći u odnosu na omjer broja stanovnika i broja izaslanika iz druge županije”, navodi u odluci Ustavni sud BiH i dodaje kako je ta odredba Izbornog zakona u suprotnosti i s Ustavom FBiH.
Dalje se dodaje kako “vlast u državi proistječe iz naroda i pripada narodu” te se zaključuje da je Ustav BiH kao narod označio konstitutivne narode koji zajedno s manjinama i građanima BiH…, ostvaruje pravo na legitimno političko predstavljanje.
“Međutim, iz navedene alineje Preambule Ustava BiH slijedi da je ustavotvorac imenovao, odnosno označio konstitutivne narode (Bošnjake, Srbe i Hrvate) kao posebne kolektivitete i priznao im jednaka prava, tj. da je “podcrtao” poseban, jednakopravan i jednak status Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda. Ovo označavanje u Preambuli, stoga, mora biti shvaćeno kao jedan natkrovljujuće načelo Ustava BiH kojem se entiteti moraju u potpunosti povinovati prema članku III/3.(b) Ustava BiH“, objašnjava se u odluci Ustavnoga suda. Problem je u FBiH nastupio u dva navrata kada je, zahvaljujući fiktivnim, ali i izborom Hrvata u Dom naroda bez legitimiteta, uspostavljena vlast koja favorizira brojnije Bošnjake i diskriminira Hrvate.
“Dakle, očito je da navedene odredbe impliciraju da pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem neće biti utemeljeno na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda FBiH onog konstitutivnoga naroda koji predstavlja i čije interese zastupa”, smatra Ustavni sud. Ova institucija zbog toga je ukinula članak Izbornog zakona po kojemu se biraju izaslanici iz županija u Dom naroda budući da više “nego očito impliciraju da pravo na demokratsko odlučivanje isključivo legitimnim političkim predstavljanjem neće biti utemeljeno na demokratskom izboru izaslanika u Dom naroda FBiH onog konstitutivnoga naroda koji predstavlja i čije interese zastupa”. Očekuje otpore “Ustavni sud nalazi da je navedeno suprotno načelu konstitutivnosti, odnosno jednakopravnosti bilo kojeg od konstitutivnih naroda, a time i suprotno Ustavu BiH, konkretno članku I/2. Ustava BiH”, naveo je Ustavni sud BiH. Predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman i sutkinja Seada Palavrić bili su protiv i izdvojili su mišljenja. Ljubić smatra kako ta činjenica sama po sebi pokazuje kako neće biti lako doći do izmjene Izbornog zakona BiH.
“Da budem potpuno realan, neće to ići posve lako, prije svega, stoga što je ova odluka Ustavnoga suda najvažnija pozitivna odluka od Daytona do danas jer je negativnih bilo puno. Ustavni sud ustvari vraća stvari tamo gdje su trebale biti i potvrđuje karakter BiH kao države s tri konstitutivna naroda bez obzira na to što se ona sastoji od dva entiteta, a Federacija BiH od deset županija. Ovo obrazloženje Ustavnog suda BiH afirmira BiH primarno kao državu triju konstitutivnih naroda. To je ono što legitimni predstavnici Hrvata od početka tvrde”, ocijenio je jučer Ljubić.
Zoran Krešić /Večernji.ba