Donald Trump bi u vanjskoj politici mogao poboljšati američko-ruske odnose, ali je upitno kakve će to imati posljedice. S time da bi mogao poboljšati odnose s Rusijom, slažu se oba naša sugovornika, i Tvrtko Jakovina s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta, i Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti, ali procjene u mogućim posljedicama toga su im suprotne.
– Rusija je redefinirala svoju politiku prema zapadnim zemljama i najava dobrih odnosa SAD i Rusije je loša vijest za Ukrajinu, Poljsku, baltičke zemlje – smatra Jakovina. Jović, pak, smatra da bi poboljšanje rusko-američkih odnosa moglo biti pozitivno i za vanjsku periferiju EU-a, u koju spada i jugoistočna Europa, ali i za Baltik. Za Jovića su važne poruke koje šalje Trump o ponovno snažnoj i moćnoj Americi i iz toga zaključuje da snažan SAD neće dozvoliti prepuštanje svojih područja utjecaja, među kojima je i Baltik. Jakovina smatra da bi Trumpovo odstupanje od starih utabanih staza američke vanjske politike prema saveznicima i NATO-u bilo opasno, a posljedica toga bila bi življenje u »problematičnijem svijetu«.
Nema povlačenja
Bez obzira na Trumpov pobjednički govor, Jakovina ne očekuje da će on kao američki predsjednik biti drugačiji od svog života i kampanje.
– Teško će se četiri godine mandata suzdržavati. Znamo što smo sve od njega čuli o ženama, Meksikancima, manjinama, a nije dobro voditi kampanju tako da se stvori strah kod manjina – smatra Jakovina. On ne očekuje da će »u svemu doći do dramatične promjene američke vanjske politike«. Naime, SAD se ne može samo tako povući iz kriza u kojima sudjeluju, a Trump, kojega je Jakovina ocijenio kao »nevježu«, postat će svjestan da će vući poluzadovoljavajuće ili nezadovoljavajuće poteze jer drugačije neće moći. Jović pretpostavlja da će Trump pažljivije i selektivnije birati ciljeve američke vanjske politike.
– Među tim ciljevima nisu promjene režima i širenje demokratskih režima što je bilo važno u vrijeme Billa Clintona, Hillary Clinton kao državne tajnice, a dijelom i za Obamu – kazao je Jović, i dodao da je američka vanjskapolitika prije svega reaktivna, ovisno o događajima u svijetu, a u manjoj mjeri osmišljena i planska.
Što se američke politike prema Hrvatskoj i regiji tiče, Jakovina ocjenjuje da izbor Trumpa neće utjecati na dinamiku odnosa, ali će i Hrvatska osjetiti promjenu.
Sporedna regija
– Mi ćemo možda vidjeti hoće li biti razlike kod arbitraže o razgraničenju sa Slovenijom – naveo je Jakovina. Hrvatska je Sjedinjenim Državama bila veći »libling« nego Slovenija, a Trumpova je supruga Slovenka, od čega je Hrvatska imala koristi i kada je riječ o arbitraži, ali i u nekim drugim oblicima suradnje.
– To pitanje arbitraže je malo važno u američkoj politici i pitanje je hoće li izbor imati utjecaja i na lokalne izbore. Nadati se da neće, ali je moguće – smatra Jakovina. Američka politika prema Hrvatskoj i regiji može se razviti i u pozitivnom i u negativnom smjeru – kazao je Jović. Za sada je prerano govoriti o tome jer se ne zna ni sastav njegove administracije. Pozitivan razvoj mogao bi uslijediti u slučaju popuštanja američko-ruskih odnosa, a negativan u slučaju gubitka interesa Sjedinjenih Država za Europu i Balkan. Jović smatra da Trump međunarodne odnose vjerojatno više gleda kroz ravnotežu, a ne u širenju utjecaja kroz EU i NATO. Jakovina nije optimist kad je riječ o američkom angažmanu u regiji.
– SAD neće voditi aktivniju politiku od sadašnje i već to je problematično – kazao je i dodao da regija ostavljena sebi i ovakvoj Europskoj uniji nije plus ni za nas, ni za regiju. Ova regija Trumpu nije visoko na listi vanjskopolitičkih prioriteta, a Clinton bi, posebno s obzirom na svog supruga Billa Clintona i povijest njegova odnosa prema regiji od Bosne i Hercegovine do Kosova, za nju imala veći senzibilitet.
Ono što Jakovinu najviše brine su američki birači jer »većina je Trumpu bila spremna dati glas unatoč svemu što je izgovorio, a što je kontra prosvjetiteljstva, kontra demokracije, kontra napretka«.