Svijetu prijeti nova financijska kriza zbog golemih dugova poduzeća, kućanstava i država, koji su narasli na rekordne razine, upozorili su Konferencija za trgovinu i razvoj Ujedinjenih naroda (UNCTAD) i Međunarodni monetarni fond (MMF) u godišnjim izvješćima iz listopada. Kad izbije ta kriza, prema mišljenju UNCTAD-a, vjerovnici će biti prisiljeni na masovni otpis dugova, nezabilježen u povijesti čovječanstva.
Gospodarstvo u svijetu zahvaćeno je dubokim poremećajima i neravnotežama, zbog kojih se ne uspijeva oporaviti od krize iz 2008. godine. Tada je izbila prva faza financijske krize, na tržištu nekretnina u SAD-u. Nakon dvije-tri godine izbila je druga faza, ovaj put u Europi, zbog naraslih dugova Grčke i ostalih mediteranih država. Treća faza financijske krize može izbiti u zemljama u razvoju, zbog dužničkih nevolja koje su pogodile njihova poduzeća, što će se negativno odraziti na cijeli svijet, prema ocjeni UNCTAD-a.
Pritisak na sustav
– Već neko vrijeme alarmna zvona pozivaju na uzbunu zbog eksplozivnog rasta dugova poduzeća u zemljama u razvoju, upozorava UNCTAD. Od 2008. do kraja 2015. godine dugovi poduzeća u tim zemljama skočili su s 9.000 milijardi dolara na 25.000 milijardi. Prije osam godina ti su dugovi činili 54 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) zemalja u razvoju, a nas čine čak 104 posto.
Kada se dugovima poduzeća pribroje oni iz kućanstava i država, ukupna zaduženost u cijelom svijetu skočila je na zabrinjavajućih 152.000 milijardi dolara, ili na 225 posto od vrijednosti svjetskog BDP-a, prema procjeni MMF-a. Fond smatra da ti dugovi još nisu postali problem, ali to bi se moglo dogoditi vrlo brzo, jer se svjetska ekonomija stalno usporava. Slično upozorava i UNCTAD.
– Ako se svjetska ekonomija još naglije uspori, značajan udio dugova zemalja u razvoju može postati nenaplativ i izvršiti znatan pritisak na financijski sustav, kažu stručnjaci Ujedinjenih naroda. Iskustvo pokazuje, dodaju stručnjaci Fonda, da su »financijske krize obično povezane s ekscesnim razinama privatnog duga«. Trenutačno, »pretjerani privatni dug je glavni faktor koji sputava globalni oporavak i ugrožava financijsku stabilnost«, kaže Fond.
Budući da dužnici neće moći otplaćivati svoje obveze, »međunarodna zajednica trebat će se pripremiti za rješavanje dugova na brži, pošteniji i uredniji način nego dosad«, poručuju stručnjaci UNCTAD-a. Smatraju da oklijevanje vjerovnika u otpisivanju dugova, koje se danas vidi na primjeru Grčke, ne bi bilo dobro.
Ideja o masovnom otpisivanju dugova nije strana ni stručnjacima bliskim MMF-u. Još u prosincu 2013. profesori s američkog sveučilišta Harvard, Carmen Reinhart i Kenneth Rogoff, upozorili su da uobičajene metode za smanjivanje dugova, kao što su proračunska štednja i raznje izdatak, neće biti dovoljni. U njihovoj studiji, koju je objavio MMF, kaže se da za rekordno visoke dugove nema drugog izlaza nego restrukturiranje, što znači djelomičan otpis dugova i produljene rokova za otplatu. Reinhart i Rogoff pritom podsjećaju na pozitivne primjere iz povijesti. SAD je uoči Drugog svjetskog rata uveo moratorij na otplatu dugova za 17 zemalja, uglavnom europskih. Amerikanci nikad nisu od tih zemalja naplatili preostala potraživanja. Takvih je primjera puno, a najpoznatiji je iz 1953. godine, kad su sile pobjednice u Drugom svjetskom ratu otpisale dugove poraženoj i porušenoj Njemačkoj.
Zaštita građana
Međutim, listopadsko izvješće UNCTAD-a ne zaustavlja se na problemu sve veće zaduženosti. Riječ je o još jednom epohalnom izvješću iz svjetskih institucija, kakvih posljednjih mjeseci ima sve više. Kao i Deutsche Bank u rujanskom izvješću, UNCTAD upozorava da je svijet na prekretnici. Njegovi stručnjaci traže uklanjanje uzroka koji su proteklih nekoliko desetljeća doveli do poremećaja u svjetskom gospodarstvu, do ekstremnih socijalnih nejednakosti i nezadovoljstva građana.
Naime, političari se s razlogom boje širenja pobuna stanovništva, poput one koja se dogodila u Velikoj Britaniji, kad su građani u lipnju odlučili odvesti zemlju iz Europske unije. Građani traže zaštitu od negativnih posljedica globalizacije i slobodnog tržišta, kako bi očuvali svoja radna mjesta. Širom Europe jačaju pokreti protiv ustaljenog poretka. Taj poredak, smatraju nezadovoljnici, djeluje u korist banaka, velikih kompanija i manjine stanovništva.
Stoga UNCTAD od političara traži da se probude iz sna i naprave »veliku preobrazbu« u svijetu, kako bi se osigurao ravnomjerniji razvoj, od kojeg bi koristi imale sve zemlje i svi društveni slojevi, a ne samo neki od njih.
– Ako donositelji odluka ne uspiju ublažiti negativne učinke nesputanih snaga globalnog tržišta, zaokret prema protekcionizmu može potaknuti padanje u začaranu spiralu, koja će pogoditi sve, upozorava UNCTAD. Stručnjaci UN-a pritom su oštro napali zagovornike neograničenog tržišta koji tvrde da će tržište samo po sebi uskladiti gospodarski razvoj zemalja i eliminirati ekonomske i socijalne neravnoteže. Nesputano tržište zapravo je pogoršalo sve te probleme, pa države trebaju ojačati kontrolnu ulogu i početi usmjeravati razvoj gospodarstva.
Budući da je u mnogim zemljama – neovisno o tome jesu li razvijene ili u razvoju – došlo do stagnacije industrije ili njezina pada, vlade država morat će prionuti uz aktivnu industrijsku politiku, smatra UNCTAD. Morat će osigurati da se profiti poduzeća – koji se proteklih godina sve više isplaćuju vlasnicima, ili se prebacuju na burze – vraćaju u investicije i proizvodnju. Drugim riječima, vlade će trebati osigurati da financijski i korporativni sektor efikasnije radi u korist razvoja i blagostanja za sve.
– Globalna tržišta mogu biti dobri sluge, ali loši gospodari. Davanje veće moći tim tržištima je stvar političkog izbora, a ne ekonomska ili tehnološka sudbina, kaže UNCTAD.
Glavni problem
Daje do znanja kako je svijetu »potreban globalni novi dogovor (newDEAL)« kako bi »tržišta počela raditi za stabilnu i prosperitetnu budućnost svih«. Vlade u razvijenim državama zemljama trebat će pojačati javnu potrošnju i investicije te snažnije regulirati financijski sektor. Nužne su i mjere za preraspodjelu bogatstva putem politike dohodaka i minimalnih plaća, putem progresivnog oporezivanja i jačanja socijalnih programa koji će povećati blagostanje ljudi, vjeruje UNCTAD.
Stručnjaci UN-a smatraju da je gospodarstvo nemoguće izvući iz blata ako se ne povećaju plaće, kako u razvijenim zemljama, tako i onima u razvoju. »Glavni problem je slaba globalna potražnja, uglavnom zbog stagnirajućih realnih plaća«, nedvosmisleno kaže UNCTAD. Stoga, »da bi gospodarski rast postao održiv, nužna je preorijentacija u politici dohotaka, tako da se poveća udio plaća u BDP-u«. Naime, udio plaća u BDP-u proteklih je desetljeća padao, a udio profita u BDP-u je rastao. To je dovelo do dramatičnog rasta nejednakosti, do gomilanja bogatstva kod manjine, propadanja srednjeg sloja i relativnog siromašenja većine stanovništva u svim zemljama.
novilist.hr
wpDiscuz