Subota, 16 studenoga, 2024

Građani sve manje duguju bankama

Vrlo
- Advertisement -

Građanima je dosadio život “na dug” pa zatvaraju kredite.

Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti u sektoru stanovništva krajem kolovoza ove godine spustili su se na razinu 117,2 milijardi kuna zabilježivši pad na godišnjoj razini i četrnaesti mjesec zaredom. Uz mjesečni pad od 352 milijuna kuna ukupni krediti stanovništvu, u odnosu na lanjski kolovoz, niži su za 8,4 milijarde kuna ili 6,7 %. Tijekom prvih osam mjeseci nastavak razduživanja sektora stanovništva rezultirao je razinom kredita stanovništvu koja je za 7,3 milijarde kuna niža u odnosu na kraj prošle godine (pad od 5,9 %).
– Potonje je snažno podržano učincima CHF konverzije, na što upućuju i podaci o kretanju stambenih kredita koji ujedno čine najveći udjel u ukupnim kreditima stanovništvu (44 %). Oni su se krajem kolovoza spustili na 52,1 milijardu kuna uz mjesečni pad od 113 milijuna kuna, dok su na godišnjoj razini zamjetno niži, i to za gotovo osam milijardi kuna – ističu RBA analitičari.

Pad svih kredita

Promatrajući distribuciju kredita kreditnih institucija prema namjeni, zamjećuje se godišnji pad svih vrsta kredita (potrošački, stambeni, hipotekarni krediti, krediti za automobile, krediti po kreditnim karticama te prekoračenjima po transakcijskim računima), s iznimkom gotovinskih nenamjenskih kredita. Naime, gotovinski krediti s udjelom od 34 % čine drugo mjesto u strukturi ukupnih kredita stanovništvu te su krajem kolovoza iznosili 40,3 mlrd. kuna. Uz mjesečnu stagnaciju nastavljaju bilježiti rast na godišnjoj razini te su za 951 milijun kuna viši u odnosu na lanjski kolovoz (rast od 2,4 %). “Do kraja godine ne očekujemo značajnije promjene u ukupnoj kreditnoj potražnji u sektoru stanovništva, pri čemu valja naglasiti da je oporavak kreditiranja ponajprije uvjetovan poboljšanjima na tržištu rada i održivim gospodarskim rastom u srednjem roku”, stoji u analizama RBA.
Prema riječima ekonomista Ljube Jurčića, takvi su rezultati očekivani. Jer, dodaje, nakon krize uvijek dolazi do razduživanja.
– Kada je “bum” i kada rastu dohodak, proizvodnja i poslovanje, onda i poduzeća uzimaju kredite da bi još više investirala, a građani uzimaju kredite da bi još više trošili, odnosno kupovali stanove, automobile, jahte i ostalo. Možda i više nego što trebaju. Kada prođe kriza motiv više nije pribavljanje sredstava, nego zbog utjecaja krize – razduživanje. Tako da se u ovom razdoblju poslije krize, kada se građani koliko-toliko konsolidiraju, oni se najprije idu razduživati. To je jedna od zakonitosti – rekao nam je Jurčić. Činjenicu da i dalje rastu gotovinski nenamjenski krediti objašnjava činjenicom da građani na taj način premoštavaju svoje tekuće veće troškove od prihoda. “Oni mogu povećati gotovinske nenamjenske kredite čak i zato da otplate onaj stari kredit. Time skraćuju njihov rok otplate, jer se na svaki način žele riješiti tih kredita”, zaključuje Jurčić.

Rast kunskih kredita

U svemu je zabilježen i snažan rast kunskog kreditiranja svih domaćih sektora, kako je ovih dana istaknuo HNB, uz napomenu da su tom trendu pogodovale i mjere HNB-a, odnosno strukturne repo aukcije. U prvih osam mjeseci ove godine ukupni kunski plasmani tako su porasli za 10,3 milijarde kuna, što je rast od 12,8 posto. Udjel kunskih kredita u ukupnim kreditima koje imaju poduzeća ili stanovništvo je narastao na oko 40 posto, dok je prije četiri godine bio 32, odnosno 23,7 posto.

glas-slavonije.hr/Eduard SOUDIL/Igor BOŠNJAK
- Advertisement -

14656 KOMENTARI

guest

14.7K Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

Dva produžena vikenda u Županiji Zapadnohercegovačkoj

Županija Zapadnohercegovačka (ŽZH) uživat će dva uzastopna produžena vikenda, budući da su sljedeća dva ponedjeljka, 18. i 25. studenoga...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -