Ovo je najsretniji dan u mome životu − izjavio je ovih dana za Dnevni avaz Bizat efendija Abduramanovski nakon što je, kao imam džemata Gislaved u Švedskoj, potpisao ugovor s općinom o kupnji jedne crkve koju će preurediti u džamiju. Efendija Abduramanovski još je kazao da su crkvu kupili Bošnjaci koji nakon ratnog izgnanstva žive u Gislavedu, njih 350 džematlija (župljana), te da su “vješti pregovarači” početnu cijenu od 1,7 milijuna kruna snizili na 1,2 milijuna kruna.
A Dnevni avaz napominje kako “Švedsku nije, kao ni ostale europske države, mimoišla pošast islamofobije”, ali da ovaj čin ohrabruje.
Podsjećamo da ovo nije prvi takav slučaj. Ljetos su Bošnjaci u Neuchatelu, u Švicarskoj, također kupili jednu protestantsku crkvu i preuredili je u džamiju. Akciju je vodio hafiz Mustafa ef. Mehić iz Konjević Polja koji okuplja Bošnjake u Neuchatelu.
Prema navodima Bportala, crkva površine 240 četvornih metara plaćena je 680 tisuća franaka, a kupljeno je još 250 kvadrata građevinskog prostora za džamiju. Naime, u crkvi će biti kafić, dvorana za sastanke i sobe za goste, dok se na kupljenom zemljištu gradi džamija bez minareta, koji zakon zabranjuje.
Ukupni projekt koštao je milijun eura. Zanimljivo je kako je efendija Abduramanovski uspio srediti sve papire za džamiju. Posao je prebacio na jednog arhitekta, koji je u dopisu općini napisao da se namjena objekta neće mijenjati. Ostaje, dakle, vjerski objekt.
− Bunili su se neki i prosvjedovali, ali sve je bilo po zakonu − kazao je efendija Abduramanovski, koji također podsjeća na to da se u novije vrijeme događaju pozitivni procesi da se Bošnjaci ne sele u Tursku, nego na Zapad, među kršćanski svijet.
− Znam da će novi naraštaji Bošnjaka biti Švicarci, ali bit će i muslimani − kazao je efendija Abduramanovski.
Kroz povijest su mnoge crkve diljem svijeta nasilno pretvarane u džamije, posebice na prostoru bivšeg Osmanskoga Carstva (najpoznatija je Aja Sofia), a bilo je obrnutih slučajeva (Španjolska nakon oslobađanja od Maura). Ako ništa, danas se to radi sasvim legalno, po zakonima, premda ostaje dojam da iza toga stoje i određeni politički interesi i namjere.
Tako je od početka svjetske krize 2008. godine prodano više od 300 crkava, a samo prošle godine njih 138. Crkvene zajednice ne mogu vraćati kredite, pa ih preuzimaju banke kao hipoteku i prodaju na tržištu. Tek mali dio tih crkava kupuje Islamska zajednica. Neke se prenamjenjuju u kafiće, muzeje, diskoteke, radionice…
A sama činjenica da se crkve prodaju govori da je kršćanstvo u suvremenom globalnom društvu izgubilo “tržišnu vrijednost”, dok je šest stoljeća mlađi islam u punom mladenačkom zanosu.
wpDiscuz