Bogumili, drevna kršćanska sekta koja je dio historije Bosne i Hercegovine više nego ijedne druge zemlje na Balkanu, i dalje postoji, sudeći prema Centru balkanskih bogumila koji je formiran i djeluje u Zagrebu pod vodstvom izvjesnog Blaženog Ivana Bogumila.
Ova organizacija ili skupina poštovalaca i sljedbenika bogumilstva, kršćanskog učenja koje se pojavilo oko 10. stoljeća na ovim prostorima i smatrano je herezom, ima svoju internetsku stranicu i Facebook profil s više od 2.000 članova. Osnivač ove organizacije prepun je pozitivnih riječi o Bosni i Hercegovini. Za njega navode da je mislilac, pisac, pjesnik, glazbenik …
Narodna vjera
Duhovni učitelj zagrebačkih bogumila o BiH kaže da je to “nebeski vrt koji cvjeta”, a bh. građane opisao je kao “stablo buduće civilizacije svjetla”.
– Obožavam BiH kao da sam Bosanac napola. Zbog čuvanja bogumilskog križa i širenja mira. BiH protiv svjetske vlade i kumira – navodi, između ostalog, Ivan Bogumil.
Kako ističu, njihov cilj je “upoznavanje s duhovnom školom suvremenih bogumila koju vodi veliki mistik i duhovni učitelj današnjice”.
– Bogumilski pokret predstavljen je u više država svijeta. Velika čast nam je imati ga na Balkanu, kolijevci bogumila. Sjedište nam je u Hrvatskoj, ali u perspektivi, nadamo se imati centre diljem Balkana. Bogumilstvo leži u praosnovi svih kultura, naroda i nacija zemlje – istaknuto je na njihovoj internetskoj stranici.
S druge strane, Enver Imamović, bh. arheolog i povjesničar, smatra da je vjera, i to bogumilska, u Bosni imala sve odlike narodne vjere, ali nikad nije slijedila učenje službene Crkve. Rezultat toga su sukobi, križarski ratovi i progoni u srednjom vijeku, navodi profesor.
posjetili Sarajevo
U posjetu našoj državi bili su u travnju, kada su održali predavanje o temi bogumilstva. Sudjelovali su i na Sajmu knjige. Tada su se susreli s profesorom Imamovićem.
On za “Avaz” kaže da je dobro da postoji jedan takav centar i da je lijepo da se to učenje i danas njeguje. BiH je, kako kaže, davno trebala biti domaćin svjetskog kongresa o bogumilstvu, ali ratne neprilike to su spriječile. Do danas ideja znanstvenog skupa nije zaživjela.
– Danas postoji samo ideja o tome, ali svakako da ćemo raditi više na tome. Bosna je jedina u srednjem vijeku imala tu vjeru, mi smo, praktično, bili rasadnik bogumilstva – kaže Imamović.
Formirali Crkvu bosansku
Iz historije je poznato da su bogumili formirali i autohtonu Crkvu bosansku, neovisnu o Vatikanu i vezanu uz tadašnju kraljevinu Bosnu. Prema nekim povjesničarima, ovaj pravac zagovarao je čistiju verziju kršćanstva od službenog Vatikana, koji ju je u to vrijeme proganjao. Zvanični simbol bio im je ljiljan.
I danas se uz njih vežu mnoge kontroverze, a njihov period je predmet izučavanja. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici stećci smatraju se ostacima bogumilske kulture, a postoje teze o masovnom prelasku bogumila na islam.
(Avaz.ba)