Raspored je zgusnut, a od onoga što se će ovog, idućeg mjeseca i u studenom događati, zavisi budućnost Bosne i Hercegovine.
Njemačka kancelarka Angela Merkel zakazala je za 30. juni u Berlinu sastanak s članovima Predsjedništva BiH koji će biti i žestok i oštar s razlogom – Njemačka je lokomotiva Europske unije i bitna joj je politička i ekonomska stabilnost Europe, a BiH je zbog svoje nestabilnosti ozbiljna opasnost bez obzira što bh. političari pričali.
Politička volja iznad zakona
U Varšavi će se 8. i 9. jula održati summit NATO saveza – istina, neizvjesno je hoće li BiH biti aktiviran MAP što je prva stepenica za ulazak u alijansu.
Međutim, znakovito je da je u američkom kongresu pokrenuta inicijativa da se na tom skupu dogovori održavanje međunarodne konferencije o BiH pod nazivom „Dayton 2“.
Predsjednički izbori u SAD održat će se 8. novembra i tek nakon toga nova američka administracija može krenuti u završavanje nezavršenog posla u BiH.
U samoj BiH došlo je do zastoja u provođenju socijalnih i ekonomskih reformi, zavladale su žestoke političke svađe kojima se podižu međunacionalne tenzije i svjesno ide u radikalizaciju što se nikako ne može tumačiti samo činjenicom da će se 2. oktobra održati lokalni izbori i namjerom političkih lidera da po svaku cijenu pobijede.
U najkraćem, većina građana BiH je nezadovoljna stanjem u zemlji, ali ih podmetanjima straha jednih od drugih vodeće političke stranke i njihovi lideri ušutkavaju. Istovremeno, na svakodnevne signale iz EU i SAD uglavnom ne reagiraju, a ako to čine onda se koriste praznim frazama.
Kakva je ovakvoj situaciji budućnost Bosne i Hercegovine? Maglu ne može da rastjera ni opće mišljenje u zemlji, EU i SAD da BiH sa svojim unutarnjim uređenjem i ustrojstvom ne može biti članica ni NATO saveza niti Europske unije. Znači li to da se sprema nova operacija makar se zvala i međunarodna konferencija „Dayton 2“? Sigurno je samo jedno – ni Berlin ni Bruxelles ni Washington neće doći u BiH i prekrojiti njen ustav i izborni zakon, ali mogu natjerati skupinu u BiH koja sebe naziva političkom elitom da urade svoj dio posla.
Na raspolaganju su im desetine načina i metoda tim prije što o svakom od pripadnika te skupine znaju i imaju sve crno na bijelo – među ostalim i dosjee o kriminalu i korupciji što podliježe svim vrstama sankcija. Baš zbog tih dosjea i vlastitog spašavanja ovdašnja politička elita čini sve da zadrži status quo u zemlji, uključujući održavanje na snazi aktualnog Ustava BiH, čak ne preza ni od organiziranja kontroliranih sukoba i kaosa.
Jaka država ili mirni razlaz
Kako kažu naši izvori iz inozemnih diplomatskih krugova u Sarajevu, kada EU i SAD progovore jednim glasom u BiH će automatski stići pozitivne promjene, a pripreme su već počele što bi moglo značiti da će „operacija BiH“ uslijediti odmah nakon američkih predsjedničkih izbora bez obzira ko bude pobjednik.
Konkretno, „Dayton 2“ može se očekivati prije idućeg proljeća, pored ostalog i zbog bujanja terorizma u Europi i nestabilnih vlada u regiji. Berlin ne mijenja stav da je greška što je budućnost BiH predana u ruke bh. političkoj eliti koja je interese građana stavila pod noge, a svoju političku volju iznad svih zakona.
Kako saznaje Dnevni list, zbog dramatične situacije u BiH, ali i regiji, u međunarodnim krugovima ponovo se „prelistava“ dokument pod nazivom „Bosna i Hercegovina 2025.“. Radi se o analizi njemačke Fondacije Friedrich-Beret-Stiffung koju je prije četiri godine uradilo 20 eksperata sa zaključkom: „Bez hitnih i korjenitih reformi, BiH će se raspasti“.
Podsjećanja radi, u dokumentu je navedeno nekoliko scenarija. Jedan je da će se BiH do 2025. godine raspasti s tim što će se 2022. održati međunarodna konferencija „Dayton 2“ i nakon toga će doći do podjele BiH na tri države uz suglasnost EU, SAD, Rusije i Turske i potpise predstavnika sva tri konstitutivna naroda u BiH.
Po tom scenariju „nakon 2015. godine i međunarodna zajednica i same zajednice u BiH vidjele su miran razlaz kao jedino moguće rješenje. Bošnjački politički predstavnici i većina bošnjačkog naroda bili su više frustrirani zbog stalnih neuspjeha da se zemlja održi cijelom i pomirili su se s razlazom“.
Po drugom scenariju, Ustav BiH ostat će neprimijenjen, ali će država do 2025. postati član EU, ali se kao moguće rješenje navodi i regionalno povezivanje BiH sa susjednim državama.
Posebno je zanimljiv scenarij iz 2012. pod nazivom „BiH Union Express“ koji se odnosi na ovu godinu. U njemu se kaže da 2016. BiH postajefunkcionalna država s centraliziranim političkim sustavom ali nakon nasilnih sukoba i intervencije NATO saveza, a nakon pokretanja odcjepljenja Republike Srpske.
– Sazvana je nacionalna skupština u kojoj su predstavnici civilnog društva, akademske zajednice i različitih grupa na kojoj su usuglasili novi Ustav BiH, Izborni zakon i izabrali prijelaznu vladu. U nastavku, zahvaljujući novim političkim elitama izabranim na izborima 2017. godine, ekonomija cvjeta, 2019. BiH dobiva status kandidata i 2025. postaje članica Europske unije – stoji u dokumentu.
wpDiscuz