DEN HAAG – Haški tribunal plaća 1.000 dolara dnevno branitelju Radovana Karadžića, američkom odvjetniku Peteru Robinsonu koji priprema žalbu na prvostupanjsku osuđujuću presudu izrečenu bivšem predsjedniku Republike Srpske.
To je danas objelodanio sam Robinson u podnesku kojim je zatražio produljenje roka za podnošenje žalbe za još 90 dana.
Žalbeno vijeće suda prethodno je uobičajeni rok za najavu žalbe od 30 dana Karadžiću već jednom produžilo na 90 dana zbog obimnosti i složenosti prvostupanjske presude koja ima 2.600 stranica.
Tom odlukom obrani je bilo naloženo da najavu žalbe uloži do 22. lipnja, ali je Robinson danas zatražio novo tromjesečno produljenje roka uz obrazloženje da, pored ostalog, Tribunal nije obrani dodjelio dovoljno novca za pripremu žalbe.
“Kao rezultat branitelj nije mogao regrutirati, niti zadržati nikoga da mu pomogne u pripremi najave žalbe. Iznos koji je sudski tajništvo odredio za razdoblje od 90 dana za pripremu najave žalbe je 27.500 dolara, što pokriva 27,5 radnih dana jednog branitelja, bez fondova za drugo osoblje “, piše Robinson.
U fusnoti, precizira da je tarifa za branitelja koju je odredio tajništvo, “125 dolara po radnom satu, odnosno 1.000 dolara po osmosatni radnom danu”. Karadžić je, kako podsjeća njegov zastupnik, odmah poslije izricanja prvostupanjske presude, krajem ožujka, zatražio povećanje iznosa kojim Tribunal financira njegovu obranu, ali do sada nije dobio odgovor. Branitelj Robinson sugerira da to dovodi do neravnopravnosti strana u postupku, budući da Tužiteljstvo ima tim od “najmanje troje iskusnih zastupnika, plaćenih po najvišim tarifama, kao i brojne druge pravnike, referente za predmet i drugo osoblje za potporu”.
Karadžića (70) je Haški tribunal 24. ožujka nepravomoćno osudio na 40 godina zatvora, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i uzimanje pripadnika Unprofora za taoce.
Sud je Karadžića oslobodio po točki optužnice za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u sedam općina u BiH. Na statusnoj konferenciji, 6. travnja, Karadžić je presudu nazvao “monstruoznom”, tvrdeći da je tijekom suđenja dokazao da nije kriv i zatražio je da bude pušten na privremenu slobodu.
Taj zahtijev službeno je u pisanom obliku podnio 22. travnja. Naglasio da, po pravilima suda, ima pravo biti pušten na privremenu slobodu, obećavajući da će se u Haag vratiti na svaki poziv suda i da neće ugrožavati svjedoke i žrtve. Iako to ne navodi izričito, iz podneska proizlazi da Karadžić traži da na privremenu slobodu bude pušten u Republiku Srpsku, čijim je vlastima uputio kopiju zahtjeva, kako bi se one izjasnile.
Vijećem koje će voditi postupak po žalbi Karadžića pred međunarodnim sudskim Mehanizmom u Haagu predsjedat američki sudac Theodor Meron.
wpDiscuz