Radovan Karadžić zatražio je od Apelacijskog vijeća Haškog tribunala da odbije žalbu optužbe na odluku kojom je oslobođen krivice za genocid izvršen u sedam općina u Bosni i Hercegovini, te da “jednom zauvijek utvrdi kako genocid nije počinjen 1992. godine”.
“Važno je da se jednom zauvijek potvrdi ono što su Međunarodni sud pravde i četiri vijeća Haškog tribunala zaključili da događaji u općinama u BiH 1992. nisu genocid. To ne znači da žrtve nisu podjednako patile ili da zločini protiv njih nisu značajni. Oni koji povezuju genocid sa stupnjem patnje žrtava čine tim žrtvama veliku nepravdu”, istaknuo je Karadžić, javio je BIRN.
Karadžić, bivši predsjednik i vrhovni zapovjednik snaga Republike Srpske (RS), optužen je za genocid počinjen u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata u općinama pod kontrolom srpskih snaga, teroriziranje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, te uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija (UN) za taoce.
Karadžić je, nakon dokaznog postupka Tužilaštva u svibnju ove godine, tražio da bude oslobođen po svim točkama optužnice. Sudsko vijeće je utvrdilo da su tužitelji izveli dovoljno dokaza protiv njega po deset točaka, uključujući i genocid počinjen u Srebrenici, ali ga je oslobodio optužbe za genocid izvršen u sedam općina u BiH.
Sudsko Vijeće je zaključilo da iako postoje dokazi o zločinima koji su sistematski činjeni protiv Bošnjaka i Hrvata u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku, priroda, skala i kontekst tih zločina nije dosegao nivo koji bi “objektivnom presuditelju” dokazao da su učinjeni sa genocidnom namjerom.
U podnesku Karadžića je navedeno da je 27 različitih sudija u drugim predmetima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) i Međunarodnim sudom pravde došlo do zaključka da genocid nije počinjen 1992. godine u sedam bosanskohercegovačkih općina.
Optuženi u podnesku navodi da čak i ako Apelacijsko vijeće utvrdi da je došlo do pogrešnog zaključka, odluka prvostupanjskog Vijeća ne bi trebala biti ukinuta, jer to ne bi bilo “u interesu pravde i efikasnosti”.
“UN može hraniti dvoje djece u Africi cijeli mjesec za cijenu od 150 KM po satu, koliko košta jedan odvjetnik u ovom slučaju. Kada se to pomnoži sa ozbiljnim brojem sati koji bi bio potrošen da se ponovo izvode dokazi o točki jedan, Apelacijsko vijeće bi trebalo razmotriti kako takva odluka ne bi bila odgovoran način trošenja javnih sredstava”, ustvrdio je Karadžić.
Optuženi je dodatno tražio da Apelacijsko vijeće održi dva javna ročišta na području BiH na kojima bi Haško tužiteljstvo i obrana iznijeli stavove o ovom pitanju. Karadžić smatra kako bi ročišta trebalo organizirati u Sarajevu i Banja Luci kako bi se rad Tribunala približio građanima BiH, te se promicalo pomirenje i mir u zemlji.