Uz dugogodišnje trzavice vezane za popis stanovništva i očekivanje da konačno, nakon 25 godina, Bosna i Hercegovina dobije novu „osobnu kartu”, donosimo vam pregled do sada obavljenih popisa na prostoru Bosne i Hercegovine.
Najstrašniji popis stanovništva Bosne i Hercegovine datira još sa samog početka sedamnaestog stoljeća, a proveden je u vrijeme turske vladavine balkanskim zemljama, pa i Bosne i Hercegovine. Ovi popisi – defteri su rađeni po sandžacima, tadašnjim upravnim jedinicama kojima su otomanski agresori na našu domovinu dali takve nazive. Defteri koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu, nalaze se u Državnom arhivu Republike Turske, sortirani su i arhivirani u različitim serijama dokumenata, a većina njih je kodirana kao Tapu defteri.
Pedesetih godina dvadesetog stoljeća sekularna Turska je BiH dostavila nekoliko desetina ovih popisa iz Državnog arhiva Republike Turske i ovim činom je napravljen veliki pomak u izučavanju prošlosti bosanskohercegovačkih naroda.
Defteri koji su se odnosili na sve krajeve bivše Jugoslavije su bili pohranjeni u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Prilikom agresorskog granatiranja Sarajeva 16. i 17. svibnja 1992. godine svi defteri su u potpunosti izgorjeli.
Sa aneksijom Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske Monarhije 1878. godine, slijede novi popisi stanovništva. Prvi popis stanovništva u Bosni i Hercegovini od strane austro-ugarske vlasti izvršen je 1879. godine. Prema popisu stanovništva na površini od 51.246 km² 1879. godine u BiH živjelo je 1.158.440 stanovnika.
Drugi popis popis stanovništva u BiHod strane austro-ugarske vlasti izvršen je 1885. godine, a prema podacima, tada je u BiH živjelo je 1.336.091 stanovnika.
Naredni popis je izvršen 1895. godine i tada se broj stanovnika popeo na 1.568.092, a posljednji popis stanovništva pod austro-ugarskom vladavinom u Bosni i Hercegovini je izvršen 1910. godine. Broj stanovnika tada je bio 1.898.044.
Po okončanju Prvog svjetskog rata, 1918. godine Bosna i Hercegovina, zajedno sa Srbijom, Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom i Crnom Gorom, ulazi u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, koja 1929. godine službeno nazvana Kraljevinom Jugoslavijom.
Godine 1921. izvršen je popis stanovništva u BiH i po njemu u BiH živjelo je 1.890.440 stanovnika, dok je prema popisu iz 1931. godine bilo 2.323.555 stanovnika.
Novi svjetski rat donosi promjene u političkom sistemu Jugoslavije i 1948 kada je izvršen popis stanovništva njeno zvanično ime je Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Po ovom popisu na teritoriji Bosne i Hercegovine koj obuhvata površinu od 51.200 km² . godine živjelo je 2.564.308 stanovnika.
Drugi po redu popis stanovništva FNRJ je objavljen 31. marta 1953. Administrativna organizacija u Bosni i Hercegovini je bila gotovo identična onoj iz 1948. godine , s tim da je kotar Odžak ukinut i pridružen kotaru Modriča. Prema podacima popisa iz 1953, u BiH je živjelo je 2.847.459 stanovnika.
Treći po redu popis stanovništva u FNRJ objavljen je 30.marta 1961. godine. Učinjen osam godina nakon prijašnjeg, ovaj popis je donio značajne promjene. Ukinuta je podjela na kotare, i uvedena podijela na okruge. Umjesto dotadašnjih 66 kotara, ustanovljeno je 12 okruga koji su bili podijeljeni na 122 općine.
Ova podjela će uz neke manje promjene potrajati do danas, s mnogim općinama koje još imaju granice povučene 1961. tada je u BiH živjelo 3.277.948 stanovnika.
Naredni popis stanovništva u SR Bosni i Hercegovini je izvršen 1971. godine, a broj stanovnika tada se popeo na 3.746.111. Deset godina kasnije, prema podacima novog popisa, BiH je imala 4.124.256 stanovnika.
Posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini u sastavu SFRJ je izvršen u martu.1991. godine. Po popisu stanovništva na površini od 51.197 km² 1991. godine u BiH živjelo je 4.377.033 stanovnika.
wpDiscuz