Za hrvatsku dijasporu, sudeći prema sudbini istoimene udruge, uspostavom nove Vlade na čijem je čelu povratnik iz Kanade Tihomir Orešković (još) nisu došli bolji dani. Financijska agencija ovih je dana zbog duga od 145 tisuća kuna brisala iz registra Udrugu “Hrvatska dijaspora” sa sjedištem na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, koju su prije petnaestak godina osnovali upravo kanadski Hrvati predvođeni znanstvenikomMarinom Soptom.
– Bio sam prvi predsjednik te udruge, ali dao sam ostavku davnih dana i ne znam što se dalje događalo s njom. Pretpostavljam da u zadnje vrijeme nije ni funkcionirala – kazao nam Marin Sopta, kojeg nije iznenadila informacija o likvidaciji udruge osnovane s velikim ambicijama. Neke od ideja koje je udruga predlagala hrvatskim vladama bile su izgradnja čitavih naselja u koje bi se naselili Hrvati iz dijaspore, posebnih odjela u državnoj administraciji koji bi se bavili povratkom iseljenika i izgradnjom mreže odsjeka unutar znanstvenih institucija posvećenih iseljeništvu.
Razočarano članstvo
Malo toga ostvarilo se od planova s dijasporom koje je devedesetih godina imala i sama državna administracija predvođena prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom. Entuzijazam je, priznaje Sopta, s godinama padao i u Udruzi “Hrvatska dijaspora”.
– Mnogi naši članovi razočarali su se, nedostajalo je i financija da bi se napravilo nešto više od onoga što je udruga učinila. A to je, među ostalim, organizacija vrlo uspjelog filmskog festivala s temama iz hrvatske dijaspore i publiciranje knjige “Sveto ime Croatia”, koju sam osobno priredio – navodi naš sugovornik.
Prema podacima Fine, račun Udruge “Hrvatska dijaspora” bio je blokiran pet godina. Uz Soptu, u osnivanju udruge glavnu ulogu imali su generalIvan Kapular i dio djelatnika Ministarstva useljeništva, koje je 2000. ukinula Vlada pokojnog Ivice Račana.
Ponovna uspostava posebnog ministarstva za dijasporu stalni je zahtjev pojedinaca i udruga iz iseljeništva kojem se izlazilo u susret samo u predizbornim kampanjama. Tako je i uoči nedavnih parlamentarnih izbora HDZ obećavao osnivanje ministarstva useljeništva i demografske obnove, a ta je ideja zbog kratice zamišljenog resora više postala predmet sprdnje nego ozbiljnog razmatranja.
Most, primjerice, u svojim reformskim zahtjevima, na koje su u postizbornim dogovorima bespogovorno pristajali i SDP i HDZ, dijasporu nije ni spomenuo. S druge strane, HDZ je službenom odgovoru Mostu na njegove zahtjeve priložio deklaraciju Domoljubne koalicije o demografskoj i useljeničkoj strategiji u kojoj se razrađuje politika prema dijaspori.
Smanjeni proračuni
Čini se da od te strategije u proračunu za tekuću godinu nije primijenjeno gotovo ništa, budući da su budžeti Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Matice iseljenika smanjeni, a ne povećani. Spomenuti ured za Hrvate u dijaspori će raspolagati s 53,8 milijuna kuna (lani mu je dodijeljeno 56,6 milijuna kuna), dok se Matica iseljenika mora zadovoljiti s 4,4 milijuna kuna, što je oko 200 tisuća kuna manje nego u lanjskom proračunu.
wpDiscuz