Mostarski paroh Radivoje Krulj
Jedan od razloga što se velika većina Srba nije vratila na područje Mostara je i taj što se Srbi, uz sve ostale probleme, nisu bolje politički organizirali na tom području, smatra paroh mostarski Radivoje Krulj.
U razgovoru za Fenu kazao je kako za veći povratak Srba i dalje ostaje problem što Srbi nisu konstitutivni narod u Hercegovačko-neretvanskoj županiji te nema ekonomskog razvoja i političkog rješenja za Mostar, ali drži kako je potrebno da se Srbi bolje politički organiziraju.
– Srbi nisu konstitutivan narod u HNŽ-u i mnogi smatraju da je to osnovni naš problem. Naravno da i ja mislim da se Ustav HNŽ-a treba izmijeniti i usuglasiti s ustavima FBiH i BiH, ali istodobno mislim da se na terenu neće suštinski ništa promijeniti. Bez ekonomskog razvoja i političkog rješenja Mostara, ali iznad svega, i mnogo bolje političke organiziranosti samih Srba, neće biti nekog vidljivog pomaka u ovom krucijalnom pitanju za našu zajednicu – kazao je mostarski paroh, dodavši kako u vezi toga ipak ima određenih pomaka u zadnje vrijeme.
– Slava Bogu, jako sam se obradovao jer su, u posljednjih nekoliko dana, dva puta zajednički sjeli i razgovarali predstavnici svih srpskih udruženja i političkih stranaka u Mostaru, što smo mi kao sveštenici i lokalna Crkva podržali i blagoslovili – kazao je paroh Krulj.
Prema podacima kojima raspolaže, trenutno na području Mostara živi oko 5000 Srba, a prije rata ih je bilo blizu 30 000.
Paroh Kurlj je napomenuo kako Srbi, koji su se vratili u Mostar, žive u teškim uvjetima, posebice zbog nezaposlenosti te da taj problem predstavlja bitan problem za suživot na području Mostara. Dodao je i kako u rješavanju svojih problema imaju konstantnu pomoć iz Republike Srpske, ali ono što ga posebno veseli je podrška hrvatskih i bošnjačkih političkih elita.
– Zato je uglavnom sve do naših ljudi i našoj organiziranosti i gradnji jedinstva među sobom kako bi mogli ostvariti svoja prava koja nam po svim zakonima i ustavima pripadaju – ponovio je mostarski paroh.
Mostarski paroh očekuje da se obnova Saborne crkve, do temelja porušene u ratu, završi do 2019. godine. 2008. godine krenulo se s inicijativom i donatorskom večerom za prikupljanje sredstava za rekonstrukciju, a građevinski radovi na obnovi crkve počeli su krajem 2010. godine.
Paroh Krulj ističe kako je do sada urađeno skoro tri četvrtine građevinskih radova te da su trenutno radovi obustavljeni zbog velikog broja zimskih blagdana ali, prije svega, zbog nedostatka financijskih sredstava.
– Kako bi građevinski završili crkvu potrebno nam je oko dva milijuna konvertibilnih marka, nakon toga bi slijedilo unutarnje ukrašavanje i radovi na parteru. Mi imamo želju i molimo se Gospodu da nas udostoji da crkvu završimo 2019. godine kada slavimo 800 godina od osnivanja Eparhije Zahumsko-hercegovačke i primorske i ne bi bilo ljepše i svečanije proslave ovog značajnog jubileja od takvog događaja, da osvećujemo obnovljeni katedralni eparhijski hram – istaknuo je paroh Krulj.
Na kraju je svim građanima Mostara uputio poruku da u dobroj vjeri i strpljenju ne gube nadu u bolje sutra i bolji Mostar, a onima koji žive izvan grada na Neretvi da ne zaborave svoje korijene te da obnove svoja ognjišta./Fena/HMS/
wpDiscuz