Socijalističke bajke koje su vam pričali o Skandinaviji su obična laž: Takve države odavno više ne postoje

Milenij oskudice polako ali sigurno počeo se širiti cijelom Europom. U zemljama poznatima po blagostanju i niskim stopama siromaštva, oskudica sve više uzima maha
Tinejdžer koji spava na stepeništu crkve, žena u neposrednoj blizini koja prosi nekoliko novčića za hranu, skupina beskućnika koja se svađa zbog nekog nepoznatog razloga, dovoljan su razlog da se ubrza korak. Ulica više nije sigurna.
‘Ovakvi prizori se jednostavno nisu trebali dogoditi svjetski omiljenoj socijalističkoj utopiji kao što je Danska’, napisala je novinarka Ozy-a.
Dugogodišnji saveznik svih ‘ljevaka’ širom svijeta svakog dana sve više gubi svoj egalitarni sjaj. Stope siromaštva u posljednjem su se desetljeću udvostručile, a nejednakost među ljudima je u konstantnom porastu.
Od početka 2013. godine najbogatiji Danci postali su 30% bogatiji, a oni s druge strane postali su siromašniji za 10%, stoji u izvješu OECD-a.
Danska, zemlja koja se godinama nalazila na vrhu ljestvice najpoželjnijih zemalja prema kvaliteti života, sada se suočava s velikom krizom identiteta. BDP stagnira, a u posljednjih se nekoliko godina nejednakost među narodom proširila kao nužno zlo.
Ogledni primjer socijalne države na djelu ozbiljno je narušen, no nije Danska jedina zemlja koja gubi svoju egalitarnu moć. Susjedna Finska prošle je godine bila primorana smanjiti socijalna davanja umirovljanicima, bolesnima i nezaposlenima što je u konačnici rezultiralo povlačenjem vladajuće lijeve koalicije s vlasti. U Norveškoj je više od polovice stanovništva primorano odreći se dijela socijalne naknade kako bi se održala ekonomija.
Siromaštvo u Danskoj zanemarivo je u odnosu na stope koje prate većinu svjetskih država. Dohodak po glavi stanovnika i dalje je na zavidnoj razini te se ne mže mjeriti sa situacijom u Španjolskoj ili Grčkoj.
No, iako stope siromaštva za sada ne prelaze zabrinjavajuće razine, mnogi ih stručnjaci vide kao potencijalnu prijetnju.’Nejednakost je za sada još uvijek ispod radara, no bojim se trenutka kada dotakne površinu, tada će biti prekasno’, napomenuo je Lars Benjaminsen, istraživač na danskom Nacionalnom centru za društvena istraživanja.