Bakir Izetbegović, dosadašnji zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA), izabran je danas na Kongresu u Sarajevu za novog predsjednika SDA sa 590 glasova.
On je treći lider stranke, izabran točno na 25. godišnjicu njenog osnivanja. Sin je prvog predsjednika SDA i prvog predsjednika Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, preminulog 19. listopada 2003. godine.
Stranku je nakon Izetbegovića starijeg vodio Sulejman Tihić koji je preminuo prošle godine.
Adil Osmanović zamjenik predsjednika
Novi zamjenik predsjednika SDA Adil Osmanović koji je dobio 574 glasa, dok je njegov protukandidat Mihnet Okić dobio 134 glasa.
Za nove potpredsjednike stranke izbrani su: Šefik Džaferović, Denis Zvizdić, Asim Sarajlić, Edin Mušić, Šemsudin Dedić, Safet Softić, Mirsad Kukić i Edin Ramić.
Izabran je i Sud časti SDA, a čine ga: Šefket Hafizović, Irfan Ajanović, Nezir Pivić, Faruk Mekić, Ljiljana Sakić, Seid Alibegović, Nezir Dedić, Edham Veladžić, Bedrudin Salčinović, Nail Šećkanović i Emela Krvavac.
Izabran je Nadzorni odbor stranke. Izabrani su: Suljo Hadžić, Alisa Hajdarević, Amira Ornjaković, Dževad Agić i Edis Bajić.
Sadik Ahmetović, nakon što su pročitani rezultati za potpredsjednike SDA, a prema kojima nije izabran na ovu poziciju, kazao je večeras da prema informacijama koje je dobio bilo dosta problema prilikom rada biračkog odbora.
– Bilo je zapaženih propusta kada je u pitanju samo brojanje na pozicijama za potpredsjednike i članove GO.Vjerujem da će neki kandidati priložiti žalbe. Što se mene tiče ja čestitam svim onima koji su izabrani, ali mislim da u Stranci demokratske akcije moramo nešto promijeniti kada je u pitanju sam Statut jer se ovim glasanjem SDA svela samo na Sarajevo, a ostali dio BiH im donosi samo glasove – kazao je Ahmetović, kako prenosi Avaz.
Bakir Izetbegović je na današnjem kongresu pobijedio dvojicu protukandidata Šemsudina Mehmedovića (159 glasova) i Irfana Ajanovića koji je dobio četiri glasa.
Bakir Izetbegović nagovijestio je i kakve će politike voditi prema Hrvatma, Srbima, Bošnjacima te državi BiH. Posebno se osvrnuo na sve češću pojavu vjerskog radikalizma kod Bošnjaka.
Novoizabrani predsjednik Stranke demokratske akcije je, obraćajući se delegatima na Šestom kongresu stranke nakon što je izabran, kazao kako će se potruditi da “ono što smo danas ovdje usvojili i obećali i uradimo”.
Tiijekom kongresa Izetbegović je jasno naznačio i kakvu će politiku voditi prema Hrvatima kao konstitutivnom narodom.
“Naša dva naroda žive izmiješana diljem Federacije BiH, a naročito u Hercegovini, Posavini i središnjoj Bosni. SDA nudi zajednički život, ne život jednih pored drugih. Odnos Hrvata i Bošnjaka se u najdramatičnijim trenutcima novije povijesti BiH najizravnije prenosio i utjecao na stabilnost zemlje, sudbinu svih njenih građana, a naročito na sudbinu Hrvata i Bošnjaka. Učinit ćemo sve da ti odnosi u budućnosti budu što bolji na korist svih građana BiH”, rekao je Izetbegović.
Istaknuo je i kako su u SDA spremni raditi na kreiranju posebnih mehanizama kojim bi se prava Hrvata kao konstitutivnog naroda zaštitila.
“Neodgovornost i greške pojedinih ljevičarskih stranaka koje su koristile brojnije bošnjačko, ili srpsko biračko tijelo kako bi Hrvatima izabrali predstavnike u državnim institucijama, ne smiju se ponoviti, i trebaju biti sustavno onemogućene. Jednako tako tražimo da se prevlada segregacijska praksa koju trpe Bošnjaci i Srbi u lokalnim sredinama BiH u kojim vladajuću poziciju imaju vodeće hrvatska političke stranke”, rekao je Izetbegović.
Nema, smatra on, potrebe za dominacijom, vladavinom brojnijih nad manje brojnim, ugrožavanjem drugih i drugačijih u BiH.
“Ova zemlja ima dovoljno prostora, dovoljno materijalnih resursa i bogatstava da udomi višetsruko brojnije stanovništvo od sadašnjeg”, rekao je.
Radikalizam
Dva akutna problema koja razjedinjuju Bošnjake i oduzimaju im snagu, i koja se moraju rješavati hitno, vidi u opasnim političkim i vjerskim razmimoilaženjima koja vode u radikalizaciju i konflikte.
“Rivalstvo među bošnjačkim liderima se pretvorilo u neprijateljstvo i surov medijski rat. Umjesto da ostvare stabilizirirajuće jedinstvo, pojedini bošnjački lideri su postali teret na političkoj sceni u BiH, ne samo Bošnjacima, nego i drugima s kojima trebaju graditi državu i društvo. Postali su generator krize, umjesto da budu motor pozitivnih promjena”, kazao je.
Bošnjacima je, dodao je, potreban prestanak sukoba, a zatim i unutarbošnjačko pomirenje, što uključuje i pomirenje u ratu međusobno sukobljenih krajiških Bošnjaka.
“Pitanje vjerske radikalizacije u svijetu, koja se prenosi i na BiH, je postalo krupno vjersko, ideološko, političko i sigurnosno pitanje. Bošnjaci će morati ponovo braniti svoju vjeru, ali ovaj put ne od agresivnog ateizma već od nasilnog akstremizma koji se poziva na islam. Taj ekstremizam remeti međunacionalne i međudržavne odnose u regiji Balkana. Do njegove pojave nikada nitko od muslimana u BiH nije učinio ništa slično onome što je učinjeno povratničkoj hrvatskoj obitelji u Konjicu, što je učinjeno terorističkom akcijom u Bugojnu, ili terorističkim napadom na veleposlanstvo SAD u Sarajevu”, izjavio je lider SDA.
Pojava ekstremizma u BiH, smatra, nije izraz spontanog procesa, to je izraz organiziranog djelovanja i financiranja s ciljem da se u BiH krivnja za međunacionalne tenzije i narušavanje sigurnosti prebaci na Bošnjake.
Pohvalio Vučića, kritizirao Dodika
Govoreći o odnosima Srba i Bošnjaka, Izetbegović je pohvalio političko suradnju koju ima sa srbijanskim političarima na čelu s Aleksanrom Vučićem, ali i Savezom za promjene iz RS-a. Istovremeno, kritizirao je Dodika i činjenicu da je Vrhovni sud Srbije rehabilitirao Dražu Mihajlovića.
“Srpska i srbijanska politika će zadugo imati dva lica i kretat će se između otvorenog animoziteta i prijateljskih izjava. Ali bitan je trend, a on je pozitivan. Vjerujem da će prevagnuti snage koje će BiH i regiju voditi ka pomirenju, ka integraciji i zajedničkom životu u dobro uređenoj asocijaciji europskih država – Europskoj uniji”, istaknuo je.
Među prioritetima u predstojećem mandatu za SDA će biti odnosi unutar Bosne i Hercegovine, odnosi Bošnjaka spram svojih vrijednosti i države te spram ostalih konstitutivnih naroda.
“Pomirenje je težak i mukotrpan, ali najbitniji proces na Balkanu iz kojeg može proizaći sve što Bosnu i Hercegovinu izvlači iz loše socijalno-ekonomske i političke situacije”, rekao je./HMS/
wpDiscuz