Nakon deset sati razgovora s makedonskim čelnicima, premijerom i liderom stranke VMRO-DPMNE Nikolom Gruevskim i šefom opozicijskog Socijaldemokratskog saveza Zoranom Zaevom, te dva sata sna, slovenski eurozastupnik, izvjestitelj Europskog parlamenta za Makedoniju te posrednik u pregovorima Ivo Vajgl govori o rezultatima sastanka u Strasbourgu.
Jesmo li pametniji nakon ovog sastanka – što se događa u Makedoniji i što stoji iza incidenta u Kumanovu?
U Makedoniji se isprepliću problemi na više razina. Imamo posttranzicijsku pretvorbu u kojoj je glavno kako zgrabiti što veći dio državne imovine iz bivše Jugoslavije, a stupanj korumpiranosti je visok. Unutar etničkih grupa postoje interesi na koje se velikim dijelom utječe izvana.
Govorite o Albaniji?
Mislim na Albance kod kojih je teško odrediti tko predstavlja autentičnu albansku političku i društvenu strukturu, a koga je moguće usmjeravati u okviru ideje o kojoj nitko ne želi govoriti, ali ona je tu. Ideja “velike Albanije”. Pa i albanski premijer Rama prijeti Makedoniji vetom za NATO. Situacija je složena i zato incident u Kumanovu može objasniti samo neovisna istraga.
Vi ste ga, ipak, povezali s radikalnim islamom?
Ima dosta indicija za tu pretpostavku. Neki od tih ljudi koji su u Kumanovu sudjelovali u – očito – vrlo profesionalnoj terorističkoj akciji borili su u Siriji i Iraku. Oni znaju s kojom su idejom došli u Kumanovo. A to je džihad i širenje na europsko tlo radikalnog islama. Dopuštam da su tu i drugi motivi – Velika Albanija ili povezanost s domaćom političkom scenom iako teško vjerujem u to da je bilo tko spreman preuzeti odgovornost za smrt osmero policajaca.
Koliko je opasno stanje u Makedoniji?
Čini se da su upravo zbog Kumanova u europskim institucijama shvatili da je situacija izuzetno opasna, da se njome može manipulirati izvana i da može prerasti u regionalni sukob. Ja to nikada nisam isključivao i vjerujem da je jamstvo stabilnost regije samo članstvo u EU i vjerojatno u NATO-u iako imam rezerve vezi s NATO-om kao globalnim policajcem.
Kako su protekli razgovori?
Bili su vrlo tolerantni, a sudionici su svjesni odgovornosti za to da Makedonija počne proces uključivanja u EU. Paradoks je da govorimo o početku iako je Makedonija devetu godinu kandidatkinja za EU. Države koje su u međuvremenu postale članice u mnogim parametrima zaostaju za Makedonijom. Skoplje ima solidne rezultate na ekonomskom području, ostvarene su reforme koje je EU tražio iako postoji raskorak između zakonodavstva i prakse, posebno oko pravne države, neovisnosti sudstva, medija i prava manjina.
Makedoniju ne zovete “bivša jugoslavenska republika Makedonija” (FYROM)?
FYROM je apsurdna denominacija. Po toj bih logici mogao reći da sam iz nekadašnje jugoslavenske republike Slovenije ili bivše austrougarske pokrajine Kranjske. Potpuno je apsurdno i iracionalno da Grčka, koja traži od nas razumijevanje i pomoć, pokazuje tako malo solidarnosti za susjede i nerazumijevanje za to da se nepriznavanjem Makedonije stvara žarište krize na njihovim granicama.
Spor o imenu bilateralni je spor, isto kao što je razgraničenje Hrvatske i Slovenije, a koje je Slovenija iskoristila za blokadu Hrvatske.
Nikad nisam bio za to da se države bivše Jugoslavije međusobne ucjenjuju. Moj je stav bio, i kao ministra vanjskih poslova i predsjednika Odbora za vanjske poslove, da države sporove riješe prije ulaska u EU jer ta pitanja nekim slučajevima postaju oružje nacionalista. Već na obzoru vidim sljedeće sporove: Hrvatska i Srbija, Hrvatska i BiH, pa BiH i Crne Gore.
U nekim su medijima iznesene tvrdnje da u Bruxellesu postoji konsenzus da Gruevski mora otići.
Takav konsenzus ne postoji. Postoji konsenzus da se istraže inkriminirajuće izjave na snimkama dužnosnika i da oni kojima se dokaže da su počinili kazneno djelo snose političku i kaznenu odgovornost. Simpatije europske politike su simetrične – podjednako ima onih koji govore da se vlada može mijenjati samo na izborima i drugih koji kažu da glas naroda treba poslušati. Mi kao posrednici nemamo zadatak dati prijedlog rješenja. O tome se trebaju dogovoriti u Skoplju.
Riješiti krizu do ljeta
Jeste li optimistični nakon razgovora s makedonskim liderima?
Što će biti nakon razgovora, ne znamo. Zaključci sadrže dijametralno suprotne stavove, ali i suglasnost o mogućnostima traženja rješenja preko maksimalnih očekivanja.
Je li jedino rješenje ostavka vlade s prijevremenim izborima ili se rješenje može tražiti u rekonstrukciji vlade. No važno je da shvate da će, ako prije ljeta ne dođe do rješenja krize, Makedonija ostati bez poziva za početak pregovora, a to je velik ulog.
wpDiscuz