SARAJEVO – U Bosni i Hercegovini koja ima oko četiri milijuna stanovnika djeluje ili je registrirano više od 12.000 organizacija koja se mogu smatrati neprofitnim i nevladinim.
Nema preciznih podataka o broju aktivnih nevladinih organizacija, a pretpostavlja se da ih je oko 2.000. Agencija Fena je na nekoliko adresa tražila odgovor na pitanje tko kontrolira rad i trošenje novca u nevladinom sektoru.
Korektor vlasti
Civilno društvo važan je korektor vlasti na svim razinama u BiH, ali ukoliko netko udruženje namjerava tražiti transparentnost državnih organa morali bi prije svega insistirati na transparentnosti trošenja sredstava koja dobivaju od različitih međunarodnih ili državnih institucija, piše Fena.
Uvidom u nekoliko javnih poziva za dodjelu vladinog novca nevladinom sektoru vidljivo je da je jedan od uvjeta za dobivanje novca da je udruženje po ranijim pozivima pravdalo dobivena sredstva. Koliko se izvještaji o utrošku sredstava zaista čitaju je upitno, a vlade koje dodjeljuju sredstva kao jedini mehanizam ‘kazne’, ukoliko udruženje ne opravda sredstva, imaju mogućnost da im sljedećih godina ne dodjeljuju sredstva.
Koliko se novca dodjeljuje udruženjima i koliko se netko zaista bavi istraživanjima utroška tog novca pokazuje činjenica da su se tim analizama bavile opet organizacije civilnog društva u BiH.
Izdvojeno 114 milijuna KM
U razgovoru za Fenu o ovoj temi projekt menadžer pri Centru za promociju civilnog društva (CPCD) Slaviša Prorok podsjeća na istraživanje koje je ova organizacija u suradnji s Fondacijom za socijalno uključivanje uradila 2010. godine koje je pokazalo da su vlade svih razina u BiH za nevladin sektor izdvojile 114 milijuna KM, odnosno iznos je bio sličan kao i kada je istraživanje rađeno 2008. godine što znači da “krize nema”.
Prorok tvrdi da ova organizacija insistira na transparentnosti trošenja novca svih organizacija civilnog društva zbog čega je osnovana Mreža PLUS koja okuplja oko 480 organizacija, a članice te mreže dužne su na svojim web stranicama postavljati godišnji izvještaj o utrošku dobivenih sredstava ili na neki drugi način učiniti te izvještaje dostupnima.
Istraživanje nosi naziv “Na pola puta” jer ukoliko se usporede podaci iz 2004. ili 2001. godine, kada je i krenula ova inicijativa, situacija se poboljšala, jer su tada podaci bili poražavajući najviše zbog načina na koji su se sredstva dodjeljivala, a potom i zbog neizvještavanja o utrošku dobivenih sredstava.
Obavijestiti donatore
-Još mnogo toga treba uraditi. Očekujemo od bh vlasti da se ugledaju na međunarodne donatore pa ne samo da neki izvještaj pročitaju ili ne, nego da se radi analiza učinaka, a da i ne govorimo o analizama prije raspisivanja javnog poziva o potrebama udruženja za tim novcem, smatra Prorok.
Nevladine organizacije imaju zakonsku obvezu donatore obavijestiti na koji način troše sredstva, ali postavlja se pitanje koliko su izvještaji o utrošku vladinih sredstava vjerodostojni.
Transparency International (TI) BiH jedna je od nevladinih organizacija koja prati transparentnost rada vlada i utroška proračunskih sredstava, a zalažu se kaže u razgovoru za Fenu predsjedavajući Odbora direktora TI BiH Emir Đikić i za transparentno trošenje sredstava nevladinog sektora posebno onih sredstava koja dobivaju od vladinih institucija.
Također, smatra da i nevladin sektor treba da podliježe revizijama te je dužan javno prezentirati svoje izvještaje i dodaje da svaka organizacija koja dobiva sredstva od donatora mora proći reviziju te pravdati utrošena sredstva po različitim kriterijima, ali problem predstavljaju vladina sredstva koja se dodjeljuju putem javnih poziva.
Naglašava da je prva stvar koja bi trebala biti izmijenjena to da se razdvoje nevladine organizacije i organizacije civilnog društva jer sada u jednoj grupi imamo boračke, sportske i nevladine organizacije. Sredstva koja se dodjeljuju su podložna pravdanju da bi se mogla dobiti za sljedeći put, ali Đikić kaže da se tako otvara put za zloupotrebu jer se neke organizacije formiraju samo na kraće vremensko razdoblje.
Jasna pravila
Nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI) uredno izvještavaju javnost o radu parlamenata, skupština i vlada odnosno institucija izvršne i zakonodavne vlasti, te smatraju da bi mehanizme za praćenje utroška vladinih sredstava trebalo prepisati od stranih donatora.
-Najvažnije je uspostaviti jasna pravila na koji način će se sredstva dodjeljivati i ta pravila će se morati poštovati. Ne može se ad hoc dijeliti novac udruženjima bez jasnog plana na koji način se sredstva dodjeljuju, kaže za Fenu glasnogovornica CCI-ja Majda Behram-Stojanov.
Istaknula je i činjenicu da u moru nevladinih organizacija koja djeluju u BiH, a neke procjene su da ih je oko 12.000, svega nekoliko njih djeluje kao korektiv vlasti i to su uglavnom one koje financiraju strani donatori.
U Europskoj uniji od države do države razlikuju se načini kontroliranja sredstava koja se dodjeljuju nevladinim organizacijama, ali ono što je zajedničko je da se svaki projekt za koji je izdvojen nova detaljno kontrolira, dok su zloupotrebe više izuzetak nego pravilo.