TOP 20 HRVATSKIH GRADOVA ZA ŽIVOT I POSLOVANJE Rezultati velikog istraživanja mogli bi vas iznenaditi

U ovogodišnjem Forbesovu izboru 20 najboljih hrvatskih gradova za život i poslovanje čak ih je 11 s Jadrana, a pobjednik je Split, koji je turizam posve obuzeo i blista, a prolazi i kroz poslovnu transformaciju.

Uz njega, jadranske perjanice su i Rovinj, Poreč, Rijeka, Dubrovnik, Solin, Pula, Šibenik, Zadar, Bakar i Novigrad. Drugo mjesto na listi drži Zagreb.

U izboru najboljih gradova u 2012. na ljestvici top 20 bilo je samo šest jadranskih gradova pa je promjena trenda očita. To je Forbes navelo na zaključak da je, uvjetno rečeno, jug bolji od hrvatskog sjevera, a turizam ima izravne pozitivne učinke i na društveni i na ekonomski život destinacije.

Ispali Opatija i Umag

Neki od gradova, poput Splita, Dubrovnika (ustrajno se penje na ljestvici, a očito mu godi status zvijezde serijala “Igra prijestolja”), Pule, Bakra i Novigrada, stalni su gosti na listi, a Poreč i Rovinj su u prethodnim izborima bili i proglašavani najboljim gradovima za život i poslovanje. S druge strane, tu su i debitanti – Zadar, Šibenik i Solin ove su godine prvi put ušli na popis najboljih, dok su s njega ispali Opatija i Umag.

Istraživanje obuhvaća svih 127 hrvatskih gradova, gdje živi malo više od tri milijuna stanovnika i posluje 80 tisuća poduzetnika. Forbesov tim za njihovo rangiranje prikuplja niz statističkih pokazatelja – od indikatora poslovne uspješnosti poduzetnika, preko podataka o izvršenju gradskih proračuna do pokazatelja kvalitete života u gradovima, što uključuje i kulturne aktivnosti, obrazovanje te, primjerice, prosječne neto plaće.

Finine indikatore uspješnosti poslovanja poduzetnika Forbes kombinira s onima državnog statističkog zavoda kako bi se dobili dodatni pokazatelji, poput broja zaposlenih te sklonosti poduzetništvu mjerenoj brojem poduzetnika na tisuću stanovnika, a uključeni su i podaci o ostvarenom robnom uvozu i izvozu gradova. Cilj je detektirati one u kojima poslovanje poduzetnika iskazuje najveći potencijal i propulzivnost.

Otpornost na krizu

Forbesov tim, koji predvodi istraživačica na Ekonomskom institutu u Zagrebu Maruška Vizek, boduje i apsolutne i relativne pokazatelje. To znači, primjerice, i ukupan iznos ostvarenih prihoda poduzetnika, kao i promjenu tih prihoda u 2013. u odnosu na prethodnu godinu. Boduje se i promjena pokazatelja u odnosu na 2008., kako bi se ocijenila otpornost gradova na krizu koja je tada izbila. Tako se rangiraju gradovi po tome koji su bili najmanje okrhnuti recesijom.

Druga skupina pokazatelja, ona o gradskim proračunima, mjeri fiskalni kapacitet, efikasnost, zaduženost i ovisnost gradskih uprava o državnom proračunu. Boduje se i štedljivost gradskih uprava, promjena broja zaposlenih u njima, kao i izdašnost subvencioniranja lokalnih komunalnih poduzeća. Forbes boduje i izdatke poput onih za unapređenje stanovanja, za rekreaciju i kulturu te za zaštitu okoliša), što je izraženo po glavi stanovnika.

Pokazatelji kvalitete života u gradovima odnose se na kulturnu aktivnost gradova (broj kinopredstava, kulturno-umjetničkih društava, muzeja, kulturno-umjetničkih priredbi te broj sati emitiranog vlastitog radioprograma, kao pokazatelji kvalitete), dostupnost vrtića te primarnog i sekundarnog obrazovanja, vitalni indeks (broj živorođenih na sto umrlih) i indeks starenja gradova (udio stanovnika u dobi od 60 i više godina prema broju onih u dobi od 0 do 19 godina).

Nit vodilja

Budući da kvaliteta života, nesumnjivo, ovisi i o raspoloživom dohotku građana, u bodovanje smo uključili i pokazatelje Porezne uprave o prosječnoj neto plaći zaposlenih u pravnim osobama i obrtima te o prosječnoj mirovini te promjene u broju nezaposlenih osoba.

Kako naglašava Maruška Vizek, glavna nit vodilja izbora najboljih gradova nema nikakve veze s njihovom veličinom; premisa je da je jedan uspješan poduzetnik dovoljan da se kvaliteta života u gradu poboljša, a Forbesova top-lista je dokaz da je ta teza zaista istinita.