Vlasti Republike Srpske na čelu s Miloradom Dodikom godinama opstruiraju provedbu projekata kojom bi se smanjila ovisnost Bosne i Hercegovine o ruskom plinu koji se dobavlja preko Srbije, navode iz Europske energetske zajednice.
Iz ove zajednice, koju uz članice Europske unije čine i države jugoistočne Europe, ističu kako je najbolji način povezati našu plinsku mrežu s onom iz Hrvatske, o čemu je već planirana i izrada studije o izvedivosti za što je iz fondova EU-a planirano oko pet milijuna eura, piše Dnevni list.
Europska energetska zajednica kao “najrealniji od svih projekata” smatra plinovod od Slobodnice (RH) preko Bosanskoga Broda gdje bi plinovod ušao u BiH do Zenice, a tu bi se spojio s plinovodom prema Sarajevu. To je ujedno i najnaseljenije područje s najviše industrije te je taj plinovod time i isplativ. Postoje još dvije ideje, jedna je spajanje preko sjeverozapadne Bosne, a treća ideja je plinofikacija Hercegovine, odnosno povezivanje na jugu s novim plinovodom iz Hrvatske.
– Europska unija bila je spremna to financirati, no, nažalost, blokirana je u Republici Srpskoj, navodi sugovornik Dnevnog lista iz Izaslanstva EU-a u BiH podsjetivši kako je Energetska zajednica prije dvije godine usvojila 35 različitih energetskih projekata koje bi zainteresirani ulagači mogli financirati na području Europe.
– Među njima su bila tri koja su se odnosila na povezivanje plinskih mreža BiH i Hrvatske, dodaje sugovornik. I dok su u Federaciji BiH povezivanje s plinskom mrežom Hrvatske ocijenili “strateškim prioritetom energetske politike”, vlasti Republike Srpske su odbile svaku suradnju.
Iz RS-a su čak optužili Europsku uniju za “urotu čiji je cilj regiju učiniti ovisnom o opskrbi plinom iz EU-a te ovladavanje ovdašnjim energetskim potencijalom”. Navode kako planiraju, uz već postojeći plinovod koji ulazi iz Srbije u BiH kod Zvornika i kojim se doprema skupi plin iz Rusije, izgraditi još jedan koji bi ulazio praktično na istome mjestu i išao preko sjeveroistočne Bosne, preko Posavine do Banje Luke, a koji bi se spojio na “Južni tok”.
Štoviše, nakon što je ruski Gazprom odustao od plinovoda “Južni tok”, vlasti RS-a navode kako računaju na spajanje plinovoda od Banje Luke, odnosno RS-a preko Srbije, Makedonije i Grčke s plinovodom koji Rusija planira izgraditi prema Turskoj.
Projekt gradnje plinovoda od Slobodnice (Hrvatska) do Bosanskog Broda ih uopće ne zanima.
Predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik izričito je rekao kako “Srpska neće dopustiti da se BiH poveže s plinskom mrežom u Hrvatskoj jer želi da se entitet kojemu je na čelu tim energentom opskrbljuje isključivo od Rusije i to preko Srbije”.
– Ono što oni žele jest da ruski plin ne dolazi u RS iz Srbije, nego iz Hrvatske i to je ta priča o izgradnji plinovoda od Broda prema Zenici, kazao je nedavno Dodik dodavši kako se “time želi RS činiti dodatno ovisnim o plinu iz nekih drugih destinacija”.
Tajništvo Europske energetske zajednice odmah nakon općih izbora u BiH vlastima je uputilo dva nacrta zakona u oblasti plina te reguliranju električne energije, uz urgenciju da budu što prije usvojena. Riječ je o provedbi zaključaka Ministarskog vijeća Europske energetske zajednice od 23. rujna 2014. u kojima je, između ostalog, navedeno kako je “u BiH došlo do ozbiljnog i trajnog kršenja obveza u sektoru plina te neimplementiranja europskih direktiva”.
BiH je u rujnu prošle godine jedva izbjegla sankcije koje potencijalno mogu uključivati čak zabranu izvoza električne energije te zabranu pristupa energetskim resursima članicama Europske energetske zajednice koju, uz članice EU-a, čine i države jugoistočne Europe, među njima i BiH.
“Najhitniji prioritet i dalje je isti, donošenje pravnog okvira u sektoru plina u skladu s Trećim energetskim paketom”, jasno je nedavno kazao direktor tajništva Janez Kopač. To podrazumijeva razdvajanje proizvođača, odnosno opskrbljivača od vlasnika plinovoda te distributera plina, slično kao sa strujom. RS se, uz izričito protivljenje tome, protivi i bilo kakvom upravljanju na razini države.