U susjednoj Hrvatskoj, u tamošnjoj općini Kula Norinska, ovih dana je raspisan natječaj za prodaju zemljišta u poslovnoj zoni Nova Sela, koja se nalazi u neposrednoj blizini modernog schengenskog graničnog prijelaza s BiH, odnosno GP Bijača – Nova Sela i raskrsnice koridora 5C, piše Avaz.
Zanimljivo je da se zemljište u toj zoni prodaje neuređeno zemljište, bez izgrađene infrastrukture, a označeno je kao spremno za ulagače iz Europske unije.
U BiH, pak, poslovna zona Zvirići, koja se nalazi prekoputa, na području općine Ljubuški, ocijenjena je kao jedna od prioritetnih i najpovoljnijih geostrateških zona za našu zemlju upravo zbog činjenice da je smještena uz granicu, čvorište koridora 5C i Jadransko-jonske ceste, te u neposrednoj blizini Luke Ploče, ali o investiranju u ovaj projekt još nema ni riječi.
Dok je načelnik Kule Norinske Nikola Krstičević za tamošnje medije rekao kako će trgovački centri i proizvodni pogoni koji će biti izgrađeni u Novim Selima biti poticaj za zapošljavanje, ljubuški načelnik Nevenko Barbarić ističe da je za realizaciju poslovne zone Zvirići neophodna podrška viših nivoa vlasti, pogotovo državnog.
– Prije dvije godine mi smo tu zonu u zakonskom smislu u potpunosti uredili. Pomalo radimo i infrastrukturni dio, a prethodnih godina smo iskoristili pogodnost izgradnje autoceste na ovom području. Poslovna zona je skoro spremna za ulaganje i zaista ima zainteresiranih različitih grupacija iz brojnih zemalja, ali definitivno mislim da se bez okretanja ka razvoju gospodarstva na državnom nivou i ka otvaranju radnih mjesta ništa značajno neće dogoditi – kaže Barbarić.
Direktor Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu (REDAH) Ivan Jurilj smatra da nijedna općina u BiH ne može sama iznijeti izgradnju veće poslovne zone jer se radi o višemilijunskim iznosima.
– Jedna zona kao što su Zvirići trebala bi biti u strateškom interesu BiH kao države. Stoga, u tom slučaju definitivno fali podrška države, pa bi, evo, nove vlade koje smo dobili trebale razmišljati o snažnijem zamahu u kreiranju povoljnog poslovnog okruženja, odnosno investicijama u razvoju poslovnih zona i poslovne infrastrukture. Jer, tako bi domaćim investitorima bilo olakšano otvaranje novih preduzeća u tim poslovnim zonama, a time bi se, naravno, privukli i strani investitori da otvaraju svoja poduzeća – iznosi Jurilj.