Odluku Vijeća za vanjske poslove EU-a o stupanju na snagu SSP-a s BiH zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula nazvao je stres-testom za BiH, ali i za EU. Nervozne reakcije na amandmane na izvješće o napretku BiH ocjenjuje očekivanim kako bi zadržali dominaciju.
– Pozdravljam odluke Vijeća za vanjske poslove jer će upravo konačna primjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju potpisanog još 2008. godine biti svojevrsni dvostruki stres-test kako za EU, tako i za BiH. Bruxelles mora dokazati vrijednost novog, neortodoksnog pristupa promjenama u zemlji koja najizrazitije zaostaje u procesu europskih integracija na zapadnom Balkanu dok se od svih razina bh. vlasti u neizmijenjenom, daytonskom okviru očekuje da će, potaknuti njemačko-britanskom inicijativom, poput Trnoružice odjednom živnuti i početi korjenitu transformaciju društva. Koliko je to realno, saznat ćemo najvjerojatnije do konca ove godine.
Večernji list: Je li novi pristup EU, inicijativa Njemačke i Britanije, a koji je, pak, originalno pokrenula ministrica Vesna Pusić, dovoljno širok da ubaci BiH na vlak za Europu sa starim obrascima ponašanja, slijedi li BiH stotinu godina pregovora s EU, ili pak za ovu zemlju nema rješenja?
Tonino Picula: Može se pomisliti kako je npr. britansko-njemačka inicijativa o novom pristupu i pomoći BiH samo supstitut proširenju EU kojega neće biti još godinama, ali ostaje činjenica da su visoka povjerenica za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku i povjerenik za regionalnu politiku i pregovore o proširenju zajedno u Sarajevu ponudili ‘quid pro quo’ pristup. Vi krenite u ozbiljne reforme po nešto izmijenjenom redoslijedu, a mi ćemo to pratiti sredstvima i političkom podrškom. Ne bih volio da se inicijativa svede tek na ublažavanje kriterija za BiH na njenoj europskoj agendi jer to ne bi pomoglo u rješavanju zaostalih problema. Svakako treba poticati konsolidiranje zemlje i zbog daljnje stabilizacije odnosa u njenom okruženju. Pogotovo u ovom razdoblju pogoršanja sigurnosnih prilika jer rastu utjecaji s kriznih žarišta na Bliskom istoku, Ukrajini i južnom Sredozemlju.
Večernji list: Jeste li očekivali nervozna reagiranja dijela bošnjačkih stranaka iz Sarajeva na sadržaj prijedloga amandmana o napretku BiH, a SDA je čak zatražio od Europskog parlamenta da ih ne prihvate?
Tonino Picula: U osnovi se nije dogodilo ništa što se nije već ranije događalo, ili što se nije moglo predvidjeti. Riječ je o legitimnoj aktivnosti političkih opcija koje žele status quo u BiH zbog, prije svega, zadržavanja povlaštenih pozicija zadanih postojećim ustavnim okvirom.
Večernji list: SDA zamjera hrvatskim zastupnicima da ste pristrani i da zahtjevima o slijeđenju federalnih načela i jednakopravnosti promovirate samo interese Hrvata. Što, ustvari, promovirate, koja načela?
Tonino Picula: Razmišljati tek o nekom općem napretku BiH, a pri tome ignorirati konkretne probleme bilo koje zajednice u toj državi bilo bi standardno fingiranje reformi u zemlji koja je, nažalost, postala sinonim za dugogodišnje unutarnje političke blokade i gospodarsko-socijalnu stagnaciju. Nisam primijetio da su ranije s istih adresa upućivane zamjerke recimo židovskoj ili romskoj zajednici u BiH zbog opravdanog zahtjeva međunarodne zajednice da se provede presuda Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”. Još je apsurdnije kada se osporava zalaganje za federalnije odnose u dijelu države koja i službeno nosi naziv Federacija. Kritičari su trebali objasniti kako se to ruši država pozivanjem na punu provedbi postojećeg ustavnog načela.
Večernji list: Dio bosanskohercegovačke javnosti smatra da u zemlji ne postoji raspoloženje za ustavne promjene kojima bi se, uz ostalo riješilo i hrvatsko pitanje. Je li moguće riješiti zapetljani čvor BiH bez toga?
Tonino Picula: Ne, jer je današnja BiH zemlja opterećena strukturalnom krizom koju generira jedno gotovo bizarno ustavno rješenje, improvizacija koja je, doduše, zaustavila razoran rat prije točno dvadeset godina, ali i posijala sjeme nefunkcionalnosti, neravnopravnosti i nepravde. Takva BiH može biti u bliskoj budućnosti ishodište socijalnih, političkih i sigurnosnih kriza nove generacije koje možemo spriječiti samo proaktivnom europskom politikom izbjegavajući pri tome dokazane greške međunarodne zajednice.
Večernji list: Dio stranaka iz Sarajeva protivi se zahtjevu Hrvata u BiH o uspostavi RTV kanala na hrvatskom jeziku nazivajući to separatističkim tendencijama. Kako to komentirate?
Tonino Picula: Narod koji u složenoj višenacionalnoj državnoj zajednici smatra da njegov jezik nema ravnopravan položaj u službenoj komunikaciji ne može ni razviti osjećaj pune pripadnosti toj državi. U današnjem digitaliziranom medijskom ambijentu, tehničke pretpostavke za realizaciju takvog kanala nisu nikakva prepreka, ali očito političke predrasude i pokušaji majorizacije nisu nestali iz političkog prostora ni nakon tragičnih iskustava koje smo prije samo četvrt stoljeća platili neuspjehom jednog drugog višenacionalnog autoritarnog projekta.
Večernji list: Kako od Daytona do Bruxellesa gospodine Picula?
Tonino Picula: Bilo bi idealno da se, izlazeći iz daytonske faze, BiH rekonstruira na temelju unutarnjeg konsenzusa, a ne tek zahvaljujući izvanjskim pritiscima, ali, nažalost, BiH kao državnu cjelinu još uvijek ne konstituira pozitivno definirani interesi sva tri naroda, uz zaštitu prava svih njenih građana, nego dobrim dijelom baš nametnuti međunarodni provizorij.
wpDiscuz