BIH – MALA ZEMLJA ZA VELIKU NUŽDU: Opet gubitak milijuna eura…

Koordinator kampanje ”Stop prljavoj energiji, jer budućnost je obnovljiva” Igor Kalaba smatra kako je sada idealno vrijeme da zemlje regije oblikuju sigurne, čiste, obnovljive i jefinije energetske sustave kakve Europska unija već gradi za milijune građana.
-Političari u BiH već duže vremena promoviraju energiju iz uglja, i to projekte koji po pravilu obiluju gospodarskim nelogičnostima i pravnim nepravilnostima. Termoelektrane uništavaju zdravlje ljudi, životnu sredinu, doprinose klimatskim promjenama, ali i ugrožavaju energetsku stabilnost jer će uglja, kad-tad nestati – naveo je Kalaba, priopćeno je iz banjalučkog Centra za životnu sredinu.
Što prije prijeđemo na obnovljive izvore energije i unaprijedimo energetsku efikasnost, to ćemo, kako kaže, prije osigurati ne samo zdravu životnu sredinu već i dugoročno održiv energetski sustav u BiH.
U priopćenju se podsjeća na zaključak iz izvješća koji je objavila mreža CEE Bankwatch zajedno sa partnerima iz regije, u kojem se kaže kako zemlje Energetske zajednice riskiraju gubitak stotina milijuna eura uloženih u zastarjele infrastrukturne projekte, ako ne prilagode svoja zakonodavstva i strategije u smjeru borbe protiv klimatskih promjena.
Do sada nijedna od ovih država nije usvojila plan naplaćivanja emisija gasova staklene bašte, niti je uzela takav sustav u obzir pri planiranju razvoja energetskog sustava. Međutim, nakon pristupanja Europskojj uniji, ovakav sustav će postati obavezan. Nova analiza je pokazala da će po trenutnim cijenama dozvola za emisiju CO2 u EU (5 aura za tonu CO2), postojeće termoelektrane na ugalj i plin koštati vlade regije najmanje 575 milijuna eura godišnje, javlja Fena.
Trenutno se u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Ukrajini planira izgradnja ukupno 14.82 GW novih termoelektrana (TE) na ugalj, od kojih su mnoge nova postrojenja.
-Ako bi se ostvarili, planirani projekti razvijanja termoelektrana na ugalj bi na tu cifru dodali još 133-317 milijuna eura godišnje. Ako bi cijena CO2 porasla na 30 eura po toni CO2, što se očekuje do 2025. godine, cijena ovih projekata bi porasla na cifru između 790 milijuna i 1,9 milijardi eura godišnje – navodi se u priopćenju.
Trenutno se u Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Ukrajini planira izgradnja ukupno 14.82 GW novih termoelektrana (TE) na ugalj, od kojih su mnoge nova postrojenja.
Međutim, odustajanje od novih TE na ugalj i njihova zamjena sa energijom iz vjetra bi koštalo regiju u prosjeku za 25 posto manje do 2030. godine.
Osim toga, u regiji se gubi značajna količina električne energije u distribuciji. U izvješću se navodi kako bi smanjenje ovih gubitaka svim zemljama regije donijelo godišnju uštedu od 1.7 milijardi eura do 2030. godine.
-Energetska zajednica bi trebala pružiti jasno vodstvo u čistim i gospodarski isplativim investicijama u energetske sustave u zemljama članicama. U suprotnom regija će doći u gospodarski nezahvalnu situaciju dok EU istovremeno nastavlja smanjivati upotrebu fosilnih izvora energije – izjavila je Ioana Ciuta, koordinator energetskog programa u CEE Bankwatch Network.