I ovog puta kao i prije četiri godine, pokazuje se da komplikovanije i teže formirati Vladu FBiH nego Vijeće ministara BiH. Nije teško razlučiti zašto je to tako. Entiteti raspolažu većom mogućnošću odlučivanja o financijskim resursima kojima raspolaže BiH, analizirao je u razgovoru za Vijesti.ba politički analitičar, kolumnist Hrvatskog Medijskog Servisa Pejo Gašparević.
VIJESTI.BA: BiH ni nakon četiri mjeseca od izbora nema formiranu vlast na svim razinama. Zašto je to tako? Što je ključni problem?
GAŠPAREVIĆ: Proces formiranja vlasti u BiH nakon izbora u desetom mjesecu 2014. godine pokazuje simptome i nedostatke koji su se pojavljivali i prilikom izbora prije četiri godine, kada je formirana vlast od platformaških stranaka u Federaciji BiH. I ovog puta kao i prije četiri godine, pokazuje se da kompliciranije i teže formirati Vladu FBiH nego Vijeće ministara BiH.
Ova činjenica svjedoči tome da se u BiH vodi politička borba za primat u entitetima. Nije teško razlučiti zašto je to tako. Entiteti raspolažu većom mogućnošću odlučivanja o financijskim resursima kojima raspolaže BiH. Tu treba tražiti razloge bitke tko će ostvariti veću mogućnost na proračunska sredstva u FBiH, na ubiranje poreskih sredstava u ovom entitetu. Tu je veća mogućnost političke moći nego na državnoj razini.
Državna razina je vrsta adrese koju traži međunarodna zajednica. Ovog puta nije bilo većih problema pri formiranju Vijeća ministara BiH. Međunarodna zajednica ima adresu u Vijeću ministara BiH, no nastaju unutarnji politički problemi. Ponovo se pokazuje da je Federacija BiH ključni politički problem. Otvorenije govoreći, politički odnosi između Bošnjaka i Hrvata, u političkom smislu, nisu zakonski regulirani do kraja. Tu će trebati uložiti dodatne napore da se te stvari izvedu na čistac, da svi budu zadovoljni, da nikome ne bude tijesno, niti da ikome bude prostrano.
VIJESTI.BA: Kako to postići?
GAŠPAREVIĆ: Iako to neki ne vole čuti, ključno rješenje je da se u FBiH iznađe model koji bi zadovoljio ravnopravnost Hrvata u BiH. Formiranje platformaške vlasti i izbor Željka Komšića u dva mandata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda prilično je obrukalo BiH. Takve stvari se ne rade u demokratskim zemljama, da se poništavaju izbori jednog dijela biračkog tijela i da se nameće kandidat iz onog naroda za kojeg glasači iz tog naroda nisu većinom glasali. To liči na prošla vremena, oživljavanje neoboljševizma. To je nešto što se ne smije ponoviti. Ako se izbjegne takvo prakticiranje politike u BiH, bit će izbjegnuta duboka kriza i bit će lakše usmjeriti se na traženje zakonskog rješenja da Hrvati budu ravnopravni. Sva tri naroda trebaju biti ravnopravna na čitavoj teritoriji BiH, kako je to Ustavom zajamčeno. Radilo se o očiglednom nametanju kadrova onih stranaka za koje Hrvati nisu glasali. Treba otvoreno reći da bi bilo pogubno da se to ponovi u BiH.
VIJESTI.BA: Čini se da se BiH otvaraju europska vrata. Kako gledate na novu inicijativu EU prema BiH?
GAŠPAREVIĆ: Domaće političke elite formalno su već odgovorile na tu inicijativu, koja je u početku bila britansko – njemačka, pa je prerasla u inicijativu EU. Oba doma Parlamenta BiH prihvatila su izjavu o europskoj opredijeljenosti, koju je prethodno usvojilo Predsjedništvo BiH i potpisali predstavnici vodećih političkih stranaka.
Važno je iščitavati trenutak u kojem se to dogodilo. Inicijativa je došla u zamršenim geopolitičkim odnosima, u jeku krize u Ukrajini, kada Rusija sve ambicioznije najavljuje svoje pretenzije i obnavljanje interesne sfere na Balkanu. Sigurno da je to žuljalo diplomatsko – političke krugove u Bruxellesu, te da su oni tražili kakav – takav poen u BiH. Dobili su ga.
Potpisivanjem izjave u Parlamentu BiH uz prisustvo visoke predstavnice EU Federice Mogherini mogu biti zadovoljni predstavnici Bruxellesa, jer nakon niza godina imaju nešto za što se može reći da je makar trenutni uspjeh EU i ideja nije odmah u početku odbačena. S druge strane, političke elite u BiH mogu biti takođe zadovoljne jer sa sebe skidaju teret da su oni ti koji koče EU integracije BiH.
Prema mom sudu, ekonomske i socijalne reforme bit će manje teške, no kada dođemo do političkih, mogli bismo imati stanovite probleme. No, treba vidjeti koliki su dometi ove inicijative. Nije nevažno da je to inicijalna inicijativa Njemačke i Velike Britanije, koje nisu u baš velikoj globalnoj ljubavi spram drugih kriza. One imaju i svoja rivalstva, no ovog puta su išle zajedno. To nije slučajno. Povijesno gledano, britanska diplomacija je politički sklona Srbima na Balkanu. Vjerojatno je kalkulacija da bi britanski angažman mogao udobrovoljiti srpske političare da se ne opiru europskim integracijama. S druge strane, Njemačka je na neki način domaće inozemstvo za ljude s Balkana, jer su mnogi ljudi s ovih prostora otišli u tu zemlju trbuhom za kruhom. Njemačka se stoga ne doživljava kao klasično inozemstvo, nego zemlja na koju se može osloniti u teškim trenucima.
VIJESTI.BA: Nedavno ste izjavili da će EU tražiti širu koaliciju u BiH. Na što se konkretno mislili? Jedinstvo pozicionih i opozicionih stranaka kada su u pitanju evropske integracije?
GAŠPAREVIĆ: Usvajanjem izjave o eiropskoj opredijeljenosti u oba doma Parlamenta BiH, Predsjedništvu BiH i od predstavnika 14 političkih stranaka, mi smo dobili tu širu koaliciju. Sve važne stranke u BiH prihvaćaju ono što sad traži EU. Ta koalicija ne mora biti prakticirana na drugim političkim temama, ali ovog puta je ostvarena na poseban način. Možda neće biti nazivana koalicijom, ali funkcionira tako. Čak se je i Milorad Dodik potpisao ovu izjavu, iako se u europskim krugovima spominjao kao netko tko bi mogao biti kočničar.
Čini mi se da je to model na kojem će se i u buduće iskušavati političke inicijative iz Bruxellesa. Točnije, da će se za svaku inicijativu pokušati stvoriti pojedinačna, a ne opća suglasnost. Možda je to i jedna vrsta recepture koja može relaksirati političke odnose u BiH.
VIJESTI.BA: Posjeta hrvatske predsjednice BiH najavljena je za sljedeći tjedan. Što ova posjeta znači u odnosima dviju zemalja? S kakvom porukom Kolinda Grabar Kitarović dolazi u BiH?
GAŠPAREVIĆ: Ključno je da će posjeta nove hrvatske predsjednice BiH biti njena prva vanjskopolitička akcija. Ta činjenica sama po sebi nosi dovoljnu poruku s koliko se važnosti iz perspektive službenog Zagreba gleda na BiH, odnose među ovim državama, ali i unutarnje međunacionalne odnose u BiH. Pretpostavljam da će predsjednica Grabar Kitarović za vrijeme posjete podržati postojanost i teritorijalni integritet BiH, ali će vjerojatno konkretnije od svojih prethodnika Josipovića i Mesića tražiti političku ravnopravnost Hrvata u BiH. To je novost koja se može očekivati od hrvatske predsjednice, jer je ona to najavljivala i u svojoj predizbornoj kampanji.
S druge strane, treba imati u vidu da ona ima stanovito međunarodno iskustvo koje vrlo respektabilno. Bila je ministrica vanjskih poslova Hrvatske, veleposlanica u Washingtonu i zamjenica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. To su jake diplomatske reference i sigurno je da njena stajališta treba posmatrati iz te perspektive da ona sa tom reputacijom pokušava djelovati na harmonizovanje odnosa u BiH, te na uklanjanje neravnopravnosti Hrvata u ovoj zemlji./Vijesti.ba/HMS/