Arapović: Ulaganje u realni sektor će zaustaviti odlazak mladih

Predsjednik udruge Vrisak Vedran Arapović u intervjuu za Oslobođenje govori o rapodsjeli prihoda od poreza ali i stanju društva u kojem živimo.
 
Kako je nastao Vrisak i što je cilj Vašeg Udruženja?
Ideja je bila moja osobno, a podržali su me prijatelji sa Sveučilišta, listom mladi ljudi nezadovoljni današnjom situacijom u BiH, koji su u prošlosti bili aktivni u nevladinim organizacijama. Naš osnovni zadatak je borba protiv svih oblika diskriminacije, posebno regionalne, koja je, prema mojem mišljenju, očigledna u našoj zemlji. Danas brojimo aktivnih deset, uz veći broj pasivnih članova.
Zbog čega baš naziv Vrisak?
Naziv oslikava trenutno raspoloženje mladih ljudi BiH. Trenutnom situacijom u državi i gradu (Mostaru) koji već šest godina nema izbora nitko normalan ne može biti zadovoljan.
Kako gledate na podatak da sve veći broj mladih ljudi napušta BiH?
Odlazak mladih ljudi je najveći problem Bosne i Hercegovine. Mladi su ljudi ogromnih kapaciteta koji, nažalost, ovdje teško dolaze do izražaja. Problem je što imamo zapošljavanje takvo kakvo imamo, te što mladi ljudi ovdje nemaju gotovo nikakvu perspektivu. Ulaganje u realni sektor, prema mojem mišljenju, jedino može promijeniti stvar, odnosno samo na taj način možemo do većeg broja radnih mjesta, pa samim tim i do manjeg broja odlazaka mladih iz BiH.
Koji je prvi konkretan korak Vriska?
U suradnji sa Tuzlanskom inicijativom, naša je želja promijeniti Zakon o pristupu javnim prihodima u BiH. Taj zakon je usvojen 2003. godine, a tri godine kasnije stupio je na snagu. Njegov cilj bio je stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora, te podrška makroekonomskoj i fiskalnoj stabilnosti BiH. Njime je stvorena Uprava za indirektno oporezivanje. Glavna njena nadležnost je prikupljanje poreza, akciza i putarina.
Naša inicijativa pokrenuta je zbog raspodjele prihoda. Prva podjela napravljena je na entitetskoj osnovi, pa tako na Federaciju BiH otpada 65 posto prihoda, uz 35 posto prihoda koji otpadaju na Republiku Srpsku. Podjela u Federaciji BiH napravljena je na županijskoj osnovi. Na financiranje županija otpada 51 posto prihoda, 36 posto na Federaciju BiH, devet posto na jedinice lokalne samouprave, te četiri posto na funkciju financiranja cesta.
Daljnja podjela u Federaciji BiH napravljena je na osnovu broja stanovnika (57 posto), na osnovu površine županije (šest posto), broja osnovnoškolaca (24 posto), te na osnovu broja srednjoškolaca (13 posto). U ovoj podjeli nema ništa sporno, ali problem nastaje pojavom posebnih koeficijenata. Tako je Sarajevska županija dobila koeficijent 2,0, Bosanskopodrinjska 1,8, Hercegbosanska 1,1, te Posavska 1,5. Sa Institutom za društveno-politička istraživanja proveli smo istraživanje nakon kojeg smo došli do zaključka da je Županija Sarajevo od 2006. do 2013. godine prihodovala dvije milijarde i 960 milijuna maraka. Primjera radi, Tuzlansko-podrinjska županija ima veći broj stanovnika i veću površinu, ali je na nju otpala milijarda i 650 milijuna maraka. Zaključak je da građani Sarajeva i Goražda vrijede po 800 KM, a građani Tuzle i Zenice između 300 i 400 KM.
Tu se radi o klasičnoj diskriminaciji i pojavi građana prvog i drugog reda. U Tuzli imamo obespravljene radnike, u Zenici i Bihaću bolnice pred zatvaranjem, a u Mostaru probleme sa financiranjem Sveučilišta i Univerziteta. Tuzlaci su prvi izašli u javnost, točnije njihovi profesori, a mi smo im se velikodušno pridružili. Stigla je odmah i podrška iz Bihaća, a ovih dana očekujemo i podršku iz Zenice. Imali smo prvu zajedničku javnu tribinu u amfiteatru Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Njome je ustvari započela serija tribina u organizaciji Vriska i Tuzlanske inicijative. Osnovni cilj je izmjena Zakona o pristupu javnim prihodima, odnosno ukidanje posebnih koeficijenata. Prethodni prijedlog Tuzle i Zenice bio je da se funkcije Federacije BiH sa 36 posto smanje na 27 posto, te povećanje funkcija županija sa 51 na 60 posto. Sarajevo kao glavni grad treba imati povlašteniji položaj kada su u pitanju entitetske i državne institucije, koje se nalaze u ovom gradu.
Šta je sa prihodima u Republici Srpskoj?
Raspodjela prihoda u Republici Srpskoj je realna. Podjela prema kojoj Federaciji BiH pripada 65 posto prihoda, a Republici Srpskoj 35 je realna i poštena u odnosu na broj stanovnika u entitetima.
Zbog čega prethodne slične inicijative nisu urodile plodom?
U svaku dosadašnju priču ubacivana je nacionalna kost, zbog čega su inicijative propadale. Danas naša inicijativa okuplja udruženja iz županija sa većinskim bošnjačkim stanovništvom i sa većinskim hrvatskim, uz županije kakva je naša Hercegovačko-neretvanska, gdje imamo mješovitu strukturu stanovništva. Imamo potporu svih i zbog toga sam uvjeren da ćemo uspjeti. Tuzlanska inicijativa dobila je podršku svih institucija koje se financiraju iz proračuna. U Mostaru smo već ostvarili određene kontakte i dobili podršku određenih institucija. Očekujem podršku svih institucija koje se financiraju iz proračuna HNŽ-a. Sve te institucije na neki način trpe posljedice neravnomjerne raspoređenosti prihoda, rekao je Arapović  u intervjuu za Oslobođenje.